Foto: FAH

DUŽNOSNICI grčke vlade umanjili su u subotu mogućnost održavanja prijevremenih izbora kojima bi se riješio spor s međunarodnim kreditorima, dan nakon što je premijer Aleksis Cipras odbacio najnoviji prijedlog vjerovnika po načelu "novac za reforme".

Radikali u ljevičarskoj stranci Siriza, uključujući zamjenika premijera, upozorili su ovog tjedna da Grčkoj prijete novi izbori ako vjerovnici ne ublaže zahtjeve za isplatu posljednje tranše kredita.

Tsipras tu mogućnost nije spominjao u oštrom govoru pred parlamentom u petak kada je prijedlog vjerovnika ocijenio "apsurdnim" i istaknuo da ga ne može prihvatiti te da se nada da će biti povučen.

Grčki ministri: Nema razloga za izbore

Dvojica ministara u subotu su rekla da ne vide razloga za izbore, a i ankete pokazuju da su Grci neskloni izlasku na birališta samo nekoliko mjeseci nakon što je Cipras osvojio vlast obećavši da će ukinuti mjere štednje.

"Nema razloga za izbore", rekao je ministar zdravstva Papagiotis Kouroublis u televizijskom intervjuu. "Uvjeren sam da će se dogovor postići", dodao je.

Ministar energetike Panagiotis Lafazanis, stranački radikal blizak Ciprasu, također je odbacio tu mogućnost rekavši za tjednik "Agora" da vlada već ima mandat za punu provedbu svog programa.

Ministri radikalno lijeve vlade koja je izbore dobila obećanjima da će zaštititi narod od drakonskih rezova, izjavili su u petak da Atena ne može prihvatiti zadnje prijedloge reformi kojima joj međunarodni vjerovnici uvjetuju isplatu zadnje tranše zajma.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u četvrtak grčkoj vladi da sve četiri rate zajma koje na naplatu dospijevaju u lipnju, a prva je trebala biti plaćena u petak, podmiri u samo jednoj isplati 30. lipnja, u ukupnoj svoti od 1,6 milijarde eura.

Kreditori traže rezove, Cipras ne popušta

Grčka vlada upravo pregovara o isplati zadnje rate zajma dogovorene s MMF-om i EU u iznosu od 7,2 milijarde eura, a obustavljena je već gotovo godinu dana jer vlada odbacuje teške rezove koje te ustanove od nje traže.

Ti su uvjeti smanjenje novca za mirovine za 1 postotak BDP-a i povećanje dviju stopa PDV-a kako bi se povećao prihod za 1,8 milijardi eura, ukidanje potpora osobama s najnižim mirovinama do kraja godine čime bi se uštedjelo oko 800 milijuna eura, zatim smanjenje subvencija za gorivo, povećanje doprinosa građana za zdravstveno osiguranje i privatizacija brojnih velikih tvrtki u državnom vlasništvu.

Stranka Siriza dobila je izbore početkom godine na obećanju da se mirovine neće više smanjivati, da će vratiti kolektivna pregovaračka prava i minimalnu plaću na razine od prije krize.

Grčka duguje ukupno oko 320 milijarda eura, od kojih oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone, a 8,7 posto Europskoj središnjoj banci.