Foto: FAH

"PRIJEDLOG inicijative 'Za referendum' je na tragu i našeg prijedloga", tvrdi SDP, koji je sa zakašnjenjem ipak odgovorio na naš upit u kojem smo tražili da se izjasne o inicijativi za "referendum o referendumu".

> Je li vam već muka od referenduma?

"Svoj stav oko uređenja referendumske materije SDP je definirao kroz Prijedlog promjena Ustava Republike Hrvatske koji se još uvijek nalazi na dnevnom redu Hrvatskoga sabora, ali za koji ne možemo dobiti dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru. U njemu se nalazi i prijedlog da se broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma spusti na 200.000 što se predlaže i u ovoj inicijativi", poručuju iz SDP-a.

Što sve ne može na referendum

No, dodaju da prijedlog referendumske inicijative "Za referendum" ne rješava dva ključna problema koji bi se, tvrde, trebali riješiti promjenom Ustava. SDP ističe da bi također trebalo urediti o čemu se na referendumu može, a o čemu ne može odlučivati, te propisati potreban broj glasova za donošenje referendumskih odluka.

Prema SDP-u, u Ustav treba uvrstiti "da se referendum ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljenih sloboda sadržanih u glavama II. i III. Ustava, koja se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, osim potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja iz tih ugovora, koja se odnose na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, koja se odnose na obranu i nacionalnu sigurnost, te koja se odnose na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskoga sabora".

Također, napominju da je nužno propisati "potreban broj glasova za donošenje odluke na referendumu i to: za promjenu Ustava, ustavnog zakona te drugog akta ili odluke za čije je donošenje potrebna dvotrećinska većina - pedeset posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum, za organski zakon - četrdeset posto, te za ostale odluke - dvadeset i pet posto".

Ne može se provjeriti tko je stvarno potpisao

"Što se tiče mjesta na kojima se prikupljaju potpisi, ističemo da je najvažnije da se građani mogu slobodno izjasniti o potrebi da se o nekoj temi raspiše referendum. Činjenica je da u oba slučaja postoji određeni pritisak na građane jer je riječ o javnom izjašnjavanju - ukoliko ostane sadašnje rješenje, ne postoji mogućnost kontrole je li zahtjev i stvarno potpisala osoba čije je ime navedeno na potpisnoj listi, te je li potpis prikupljen na za to određenom mjestu po važećem zakonu ili negdje drugdje (po stanovima, na radnom mjestu ili primjerice u crkvi). S druge strane, ukoliko se potpisivanje definira pred državnim tijelima, to također može kod građana izazvati određeni pritisak. Međutim, u situaciji kad ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole (nema ustavnog ograničenja niti tema, a niti broja glasova da bi odluka bila donesena) skloniji smo nešto restriktivnijem rješenju na početku procesa", tvrde iz SDP-a.

Proces prikupljanja popisa, smatraju u vladajućoj stranci, mora biti uravnotežen s tri mehanizma o kojima vrijedi raspravljati: broj potrebnih potpisa, vrijeme prikupljanja potpisa i mjesta prikupljanja potpisa. "Ukoliko se neki od ovih kriterija postroži, drugi se moraju olabaviti. Na taj način može se doći do kvalitetnog rješenja. Prijedlog po kojem bi se samo smanjio broj potpisa, a sve ostalo se ne bi mijenjalo sadašnji, ionako loš sustav, napravio bi još lošijim", smatra SDP, koji tvrdi da bi u raspravu o ovoj temi bilo potrebno uključiti nezavisne stručnjake koji bi zastupali različita stajališta, kako bi građani na taj način dobili punu informaciju.