Foto: Hina

LUKSEMBURŠKO predsjedništvo izradilo je novi prijedlog koliko bi izbjeglica trebala primiti Hrvatska, koji je znatno niži od brojki koje je predlagala Komisija i manji čak i od brojke koju je hrvatska vlada ocijenila prihvatljivom, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Europska komisija je u svibnju predložila redistribuciju izbjeglica na temelju nekoliko kriterija poput BDP-a, stope nezaposlenosti, broja ranije primljenih izbjeglica. Komisija je izračunala da bi Hrvatska trebala primiti 747 sirijskih i eritrejskih izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu, što je ukupno 1062 ljudi. Ispalo je da Hrvatska treba primiti podjednak broj ljudi kao i Finska koja ima znatno veći BDP.

Međutim, Komisija je do te brojke došla koristeći krive ulazne podatke o visini BDP-a i stope nezaposlenosti i luksemburško predsjedništvo je napravilo novi izračun prema kojem Hrvatska treba primiti 370 ljudi, koji su sada u Italiji i Grčkoj i 135 koji su trenutačno izvan EU-a, a koji imaju pravo na azil, ukupno 505.

Prihvat 550 osoba

Hrvatska vlada je na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o prihvatu 400 osoba koji se nalaze u Italiji i Grčkoj i još 150 ljudi koji su sada u trećim zemljama.

"Mi smo prihvatili prijedlog luksemburškog predsjedništva i to na način da smo čak i predložene brojke malo uvećali", rekao je ministar Ostojić po dolasku na sastanak ministara unutarnjih poslova, na kojem je glavna tema kako rasporediti po zemljama članicama 40 tisuća izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 tisuća, koji se nalaze izvan teritorija EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Luksemburški ministar za vanjske poslove, azil i migracije Jean Asselborn rekao je po dolasku na sastanak da su zemlje članice do sada ponudile prihvat nešto preko 50 ljudi i da će na izvanrednom sastanku danas popodne pokušati popraviti te brojke kako bi se došlo do 60 tisuća.

Stoga se očekuje da će od zemalja koje su ponudile manje brojke zatražiti dodatni napori.