Foto: FaH

OSLOBODIVŠi bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i njegove suoptuženike optužbi da su Podravkinim novcem pokušali preuzeti kontrolni paket dionica te tvrtke sudac zagrebačkog Županijskog suda Siniša Pleše uputio je koprivničku prehrambenu tvrtku da štetu od preko 300 milijuna kuna namiri u novom sudskom postupku.

Obrazlažući oslobađajući dio nepravomoćne presude sudac je kazao da bi Polančec i bivši čelnik Podravke Darko Marinac, koje je Uskok teretio za organiziranje grupe koja je trebala steći kontrolu nad većinskim paketom Podravkinih dionica, odgovarali samo u slučaju da su postupali radi stjecanja imovinske koristi. No, ako je šteta nastupila s drugom namjerom oni nisu odgvorni jer im se to optužnicom nije ni stavljalo na teret.

Uz Polančeca, Marinca i bivše čelnike koprivničke tvrtke Zdravka Šestaka, Josipa Pavlovića i Sašu Romca, Uskok je u tzv. aferi Spice teretio vlasnika i direktora splitske tvrtke SMS Srđana Mladinića, suvlasnika varaždinske Fima Grupe Milana Horvata te odvjetnika Zorana Markovića.

Suprotno Uskoku koji je u svom završnom govoru zatražio osuđujuću presudu za sve optuženike, obrana je isticala da tužiteljstvo nije dokazalo ni jednu tvrdnju iz optužnice. Optužbe da su se udružili kako bi preuzeli većinsko vlasništvo nad Podravkom svi su od početka odbacivali tvrdnjom da su koprivničku prehrambenu tvrtku tek branili od neprijateljskog preuzimanja.

"Polančec nije mogao odlučivati samostalno"

Sudac je zauzeo stav da tužiteljstvo dokazalo nad koliko su posto dionica optuženici navodno htjeli steći kontrolu te na koji način je Polančec trebao kontrolirati državni paket koji je bio odlučući za stjecanje kontrole te što je poduzeo u tom cilju.

Polančec o dionicama Podravke nije mogao odlučivati samostalno

"Ni iz jednog dokaza ne proizlazi da je bilo što poduzeo, da je tražio da se dionice ne prodaju ili da je učinio bilo što u pravcu stjecanja tih dionica", kazao je sudac. Pojasnio je i da konačnu odluku o mogućoj prodaji državnih dionica u konačnici trebala donijeti vlada te da je cijeli potupak bio vrlo kompliciran.

"Za bilo koju takvu odluku bila je neophodna odluka nadležnog tijela. Polančec nije odlučivao samostalno, a sve je ostalo samo na pretpostavkama i nagađanjima. Nije dokazano da je bilo što poduzeo, a čak i da je bio u poziciji nije navedno kako bi to napravio", pojasnio je Pleše.

Ustvrdio je i da je uprava morala štititi interese tvrtke te da čak i poduzimanje radnji koje se naknadno pokažu štetnima ne znači da su postupili nezakonito.

Vlasničke aspiracije konkurentske norveške tvrtke

Osvrčući se na navode tužiteljstva o stjecanju dionica sudac je kazao da i ono može biti valjano ako se pritom "osujetilo preuzimanje koje bi bilo štetno za društvo".

U tom je slučaju, dodao je, dostatna ocjena uprave da bi novi vlasnik tvrtku učinio inferiornom konkurenciji, što je utemeljeno mišljenje ako tvrtku namjerava preuzeti strateški konkurent koji je od ranije imao vlasničkih aspiracija poput norveške tvrtke "Rieber & son".

"Nedvojbeno da je trebalo brzo djelovati", kazao je Pleše, ističući da je uprava valjano djelovala, ako je donijela odluku temeljem imformacija koje je imala i koje je mogla prikupiti". Čak i ako pritom nisu dobro postupili to ne znači da su htjeli preuzeti dionice za sebe, zaključio je sudac.

Marinac jedini osuđen na zatvor i povrat 65 milijuna kuna

Uz oslobađajući dio preusde Marinac i još trojica optuženih proglašeni su krivima da su Podravku oštetili dajući 65 milijuna kuna zajma splitskoj tvrtki SMS, no samo je Marinac dobio bezuvjetnu zatvorsku kaznu od dvije godine.

Šestak i Pavlović u tom su dijelu postupka osuđeni na 10, odnosno devet mjeseci koje mogu zamijeniti društveno korisnim radom, a Mladinić na šest mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine. Osim toga, postane li presuda pravomoćna, Marinac će Podravci biti dužan vratiti 65 milijuna kuna, a ostala trojica nešto više od 10 milijuna kuna.

Sud je zaključio da je Marinac pogriješio jer je zajmove odobrio samoinicijativno, ne provjerivši pritom može li ih SMS vratiti. Izričući blage kazne sud je imao na umu da optuženici pritom nisu stekli osobnu korist, kazao je Pleše.