Foto: Ministarstvo kulture/Ivan Standl

BAŠ poput dijelova Italije, i dijelovi Hrvatske nalaze se na dosta trusnom području. Prema riječima stručnjaka, najugroženija su područja Zagreba, Rijeke te Dubrovnika i Dalmatinske zagore.

Razoran potres pogodio je Zagreb 9. studenoga 1880. godine. Stradanje grada svojim fotoaparatom zabilježio je Ivan Standl, koji je iste godine izdao album naslova "Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880". Dio tih fotografija ostao je u fonoteci Ministarstva kulture, koje ih je objavilo 2010. godine nakon jednog zagrebačkog potresa.

Ministarstvo navodi kako je veliki potres iz 1880. imao i dobru stranu, potakao je obnovu i modernizaciju grada. Veliki utjecaj pri ponovnoj izgradnji imao je Herman Bolle, austrijski arhitekt koji je, osim u Zagrebu, radio i u Karlovcu, Našicama, Osijeku, Đakovu ili Turopolju.  

Dan je počeo kao i svaki drugi...         

Taj dan u Zagrebu počeo je kao bilo koji drugi kasnojesenski dan. Grad je bio obavijen jutarnjom maglom, sipila je rijetka kišica, a temperatura je bila oko 10 stupnjeva.

U sedam sati, 33 minute i 52 sekunde sve se promijenilo, jer je grad na deset sekundi zatresao potres intenziteta osam stupnjeva na Merkalijevoj, odnosno magnitude 6,3 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici, jedan od najjačih ikad zabilježenih potresa u Hrvatskoj. Epicentar je bio na području Medvednice. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta.

Razorio je brojne zagrebačke zgrade, a veliki dio stanovništva pobjegao je ili se iselio u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. Jedna je osoba poginula, a 29 ih je teško ozlijeđeno.

U Zagrebu je tada bilo 2.483 stambenih i 1.187 gospodarskih zgrada, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Gotovo svi građevinski objekti u gradu su bili oštećeni, a 12.6% zgrada bilo je teško oštećeno, nastali su otvori u zidovima, rušenje unutarnjih zidova i dijelova zgrade pa do rušenja cijele zgrade.

Zagrebačka katedrala pretrpjela goleme štete

U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata.

Šteta nastala u Zagrebu procjenjivala se na polovicu tadašnjeg državnog proračuna. Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske.

Posebno povjerenstvo je utvrdilo kako u Zagrebu nema nijedne kuće na kojoj nije primjetna barem nekakva šteta od potresa.