Foto: Nova TV

DANAS su objavljeni konačni rezultati terenskog istraživanja Nove TV, o raspodjeli 140 mandata u 10 izbornih jedinica Hrvatske. Uz napomenu kako u istraživanje nije uključena raspodjela mandata dijaspore i manjina, u Saboru bi prema procjenama sjedilo 55 mandatara Narodne koalicije (što je jedan manje nego 2015. godine), 53 mandatara HDZ-a (što je 3 manje nego 2015. godine) te 12 mandatara Mosta (što je 7 manje nego 2015. godine).

> Novi CRO Demoskop: SDP-ova koalicija ima prednost od čak 8 posto pred HDZ-om

> Nova velika anketa: SDP relativni pobjednik izbora, ali MOST bi opet mogao odlučivati o Vladi

> SDP u prednosti pred HDZ-om, Most će odlučivati, a Bandića čeka potpuni poraz

Na tim razlikama profitirao bi Živi zid sa 8 mandatara (što je 7 više nego prošle godine) i Bandićeva koalicija sa 7 mandatara (što je za 4 više nego prošle godine).

Tu su još nepromijenjena pozicija IDS-a sa 3 mandata, HDSSB-a sa jednim mandatom (što je 1 manje nego prošle godine), te 1 novi mandat za stranku Pametno.

14 graničnih

Važno je napomenuti da od svih promatranih 140 mandata, njih 14 je graničnih, dakle vrlo nesigurnih i za svaki od njih se bori po nekoliko opcija. Neke stranke bore se na velikom broju izbornih jedinica pa je time njihov rezultat najneizvjesniji. Najbolji primjer je Živi zid: od 8 procijenjenih mandata Živog zida, zapravo su samo 2 sigurna mandata. Ukupno gledano, može se reći da je jedna cijela izborna jedinica u RH neizvjesna.

Narodna koalicija tako ima 53 sigurna mandata i bori se za još 6 graničnih mandata. To znači kada bi uspjela dobiti sve granične mandate, što je statistički mala vjerojatnost, mogli bi skupiti i 59 mandata.

S druge strane, HDZ ima 51 siguran mandat, a u borbi je za još 5 mandata. To bi značilo kada bi uspio izboriti sve granične mandate, za što i kod njih postoji vrlo mala vjerojatnost, mogli bi skupiti do 56 mandata.

Posebno zanimljiva situacija oko Živog zida

Zanimljiva je situacija i kod ostalih stranaka. Most tako ima 11 sigurnih mandata, a bori se za još 4. Posebno je zanimljiv već spomenuti Živi zid, koji je temeljem ovog istraživanja percipiran kao snažan igrač, ali zapravo ima samo 2 sigurna mandata, ali i veliki broj graničnih, čak 8. Bandić ima 5 sigurnih mandata, upravo koliko i graničnih, što znači kako bi i on u nekom najboljem scenariju za njega, iako malo izglednom, mogao dobiti i 10 mandata.

IDS ima 3 sigurna mandata, i u borbi je za još jedan. HDSSB je osigurao samo jedan mandat, no bori se za još jedan. Pametno još nije osiguralo niti jedan mandat, ali je u ozbiljnoj borbi u dvije izborne jedinice za ukupno 2 mandata.

Istraživanje Nove TV obuhvaćalo je i pitanja koga nakon izbora građani žele vidjeti u Vladi te što očekuju, tko će to zaista i učiniti. Ponuđeno je nekoliko mogućih opcija.

Na navedena pitanja odgovarali su svi građani, a ne samo oni koji su naveli da će izaći na izbore. Od svih ispitanika, njih 23% na vlasti žele vidjeti HDZ, čak i ako to znači s Mostom, dok 20% bira Narodnu koaliciju. Veliku koaliciju priželjkuje 6% građana. 22% želi nekog drugog (različite opcije), dok 12% ne vjeruje da će itko osigurati većinu i samim tim ne želi nikog od navedenih, 8% ne može procijeniti, a čak 10% kaže da im je potpuno svejedno.

Jako je zanimljivo i pogledati što su građani odgovorili kada im je postavljeno pitanje: "Bez obzira na Vaše preferencije, što očekujete tko će pobijediti na ovim izborima i sastaviti buduću Vladu?"

Od konkretnih odgovora, tu je vidljivo da dio onih koji ne žele HDZ s Mostom na čelu države, očekuje da će to ipak biti oni - ukupno njih 27%. Njih 23% očekuje Narodnu koaliciju i Most, a njih 6% veliku koaliciju. Ostali vide ili neko drugo rješenje ili ne mogu procijeniti ili im je pak svejedno.

Nova TV na kraju želi naglasiti da je ovo istraživanje jedino predizborno istraživanje provedeno metodom osobnog intervjua u kućanstvu. Također,  liste nisu čitane ispitaniku nego im je ponuđen „glasački listić“ i samostalno su u tajnosti zaokružili svoj odgovor. Istraživanje je provedeno od 19. kolovoza do 4. rujna na uzorku od 4125 ispitanika u 10 izbornih jedinca na 787 početnih točaka u 437 različita naselja. S velikim brojem početnih točaka osigurala se bolja raspršenost naselja po izbornim jedinicama.