FOTO: University of Michigan

TIM ZNANSTVENIKA sa Sveučilišta u Michiganu proveo je prvu uistinu opsežnu studiju nacija prema stupnju empatije koja je pokazala da se Hrvati baš i ne mogu podičiti tom važnom ljudskom osobinom. Studija je objavljena u časopisu Journal of Cross-Cultural Psychology.

Istraživanje, provedeno na velikom uzorku od 104.365 odraslih ljudi u 63 zemlje, pokazalo je da smo manje empatični od većine naših susjeda, uključujući Srbe, Mađare, Austrijance, Slovence i Talijane te manje-više sve narode srednje Europe – od Španjolaca do Nijemaca. Za utjehu, empatičniji smo od Poljaka, Litavaca, Letonaca, Rumunja i Bugara, pa čak i od većine Skandinavaca osim Danaca koji su zauzeli vrlo visoko 4. mjesto.

Uz Dansku među prvih deset plasirale su se sljedeće zemlje:
1.    Ekvador
2.    Saudijska Arabija
3.    Peru
4.    Danska
5.    Ujedinjeni Arapski Emirati
6.    Koreja
7.    SAD
8.    Tajvan
9.    Kostarika
10.    Kuvajt

U svojoj studiji znanstvenici su analizirali podatke prikupljene internetskim upitnikom koji je mjerio samilost sudionika prema drugima i sklonost da stvari promatraju iz perspektive drugih. Zemlje iz kojih je stiglo premalo podataka bile su isključene iz studije (dobar dio afričkih).

Voditelj istraživanja William Chopik ističe da ga je iznenadio visok plasman triju bliskoistočnih zemalja – Saudijske Arabije, UAE-a i Kuvajta, zemalja koje se obično povezuju s netolerancijom i agresijom. Smatra kako bi se njihov neočekivani rezultat možda mogao objasniti činjenicom da studija nije bila uređena tako da radi razliku između empatije prema pripadnicima vlastitog naroda i one prema pripadnicima drugih naroda.

Kada se podrobnije analiziraju rezultati, postaje jasno da religioznost nema osobito snažnu korelaciju s empatijom - religioznih i ne baš religioznih ima na oba kraja ljestvice. To je u skladu s tezama i studijama evolucijske psihologije koje uglavnom pokazuju da je altruizam promoviran u religijama, kroz povijest imao važnu kohezivnu ulogu, no uglavnom samo kada je riječ o tzv. altruizmu unutar grupe.

Istok Europe na dnu liste

Najnižu poziciju na listi zauzela je Litva. Zapravo čak sedam od 10 mjesta s dna zauzele su istočnoeuropske nacije.

Mada je SAD zauzeo visoko sedmo mjesto, autori ističu da njihova zemlja u posljednjih 20-ak godina u tom pogledu ipak bilježi pad.

Koautori rada Ed O’Brien s University of Chicago i Sara Konrath s Indiana University objavili su 2011. jednu drugu studiju koja je ukazala na mogućnost da su američki studenti u posljednja dva desetljeća postali manje empatični iz nekoliko razloga: eksplozije društvenih medija, porasta nasilja i vršnjačkog nasilja, promjena u roditeljstvu i obiteljskim navikama te u porastu u očekivanjima u smislu uspjeha.

U tumačenju novih rezultata autori ističu da se mnoge psihološke osobine Amerikanaca mijenjaju tako da se sve više povećava fokus na vlastito, a smanjuje usredotočenost na druge.

'Ove promjene mogu u konačnici uzrokovati da naše bliske odnose ostavimo za sobom', rekao je Chopik. 'Ljudima je teže no ikada stvoriti smislene bliske odnose. Dakle, istina je da je SAD sedmi na listi, no mogli bismo svjedočiti usponu ili padu ovisno o tome kako će se naše društvo mijenjati u narednih 20-50 godina', dodao je. Za veću, detaljniju kartu kliknite na ovu poveznicu.