Foto: FAH

IVICA Todorić optužio je Antu Ramljaka za konflikt interesa kakav nije viđen u modernoj Europi. Ramljak je naime jedan od autora Lex Agrokora, zahvaljujući kojem je preuzeo Todorićevu kompaniju.

Kako Ramljak međutim formalno nije dužnosnik, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa neće moći tretirati Todorićevu prijavu, potvrdili su Indexu.

"Izvanrednog povjerenika imenuje sud, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske te se stoga na istog na primjenjuju odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI) niti Povjerenstvo može ispitivati je li isti svojim postupanjem počinio povredu odredbi ZSSI-a", odgovorili su na naš upit.

Kolakušić: Ako je pisao zakon to je neviđen sukob interesa

No to ne znači da su Todorićeve optužbe besmislene. Ramljak nije običan menadžer - u Agrokor ga je imenovao sud, i to na prijedlog vlade koja nije raspisala nikakav natječaj za tu poziciju. Dakle, Vlada ga je odabrala za taj posao, a imenovanje je samo formalno obavljeno preko Trgovačkog suda. U svom radu, poput stvarnog dužnosnika, on odgovara isključivo vladi, odnosno Ministarstvu gospodarstva.

"Ukoliko je istinit navod vlasnika Agrokora, onda je to do sada neviđen sukob interesa koji bi mogao imati značajnu ulogu u eventualnim postupcima za naknadu štete od RH i njezinih građana", komentirao je za Index sudac Mislav Kolakušić.

Nažalost, napominje Kolakušić, u Hrvatskoj je uobičajeno da lobiji pišu zakone koji im omogućuju enormne zarade, poput Ovršnog zakona, ili da u potpunosti upravljaju postupkom temeljem nepostojećih potraživanja, poput predstečajnog zakona.

"Nedopustivo je da je činjenica tko je to imenom i prezimenom pisao Lex Agrokor takoreći proglašena državnom tajnom, jer ni struka niti mediji nikada nisu dobili odgovor na to pitanje. Svugdje u demokratskom svijetu zakoni se kolokvijalno zovu prema osobama koje su ih napisale, što znatno utječe na stupanj odgovornosti i savjesnosti pri pisanju zakona. Kada bi tako bilo i kod nas, rijetko tko bi se usudio pisati zakone koji su protiv interesa građana", rekao je Kolakušić.

Todorić je prozvao i Martinu Dalić, pozvao je institucije da provjere je li koristeći povlaštene informacije pogodovala sebi i povezanim osobama. Napominje da nije tražila od Povjerenstva mišljenje o angažmanu vanjskih savjetnika.

Barić: Lex je problematičan, kuloari kažu da su ga pisali odvjetnici vjerovnika

Za komentar smo zamolili i ustavnu stručnjakinju Sanju Barić, koja napominje da bi prvo trebalo provjeriti istinitost Todorićevih navoda. Vidljivo je da Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne bi bio primjenjiv na Antu Ramljaka, dok se na ministricu Martinu Dalić primjenjuje. Jednako tako, neupitno je da se treba primijeniti Zakon o pravu na pristup informacijama, a informacija može biti uskraćena tek temeljem rezultata testa javnog interesa i testa razmjernosti.

"Problematičnost postupka donošenja Zakona o izvanrednoj upravi (tzv. Lex Agrokora) je jasna sama po sebi, neovisno o tvrdnjama g. Todorića. Kako gotovo ni jedan podatak o konkretnom postupku pripreme navedenog Zakona nije službeno poznat, možemo neuvijeno reći da je taj proces namjerno obavijen velom tajne. Bez obzira na svima poznatu osjetljivost hrvatskog gospodarstva na sudbinu Agrokora, pa i tvrdnje vladajućih da je donošenje ovog i ovakvog Zakona bilo nužno manje zlo, pravna struka specifične pravne grane se s tim ne slaže.

Dapače, priče koje kruže po informiranim pravnim kuloarima Zagreba o navodnom sudjelovanju pojedinih odvjetničkih kuća izravno povezanih s pojedinim velikim vjerovnicima su još gore i zabrinjavajuće. Kao kuloarske priče ne mogu se javno komentirati, ali svakako nedvojbeno ukazuju na potrebu utvrđivanja istinitih činjenica. Uz to, odavno poznate usporedbe (činjenično barem većim djelom opravdane) s talijanskim primjerom u tzv. Aferi Parmalat jasno ukazuju na vrlo - najblaže rečeno - neobična rješenja i/ili čak propuste u hrvatskom Zakonu", komentirala je.

Barić: Nije uobičajeno da zakon piše onaj koji će ga kasnije provoditi

Barić ističe da nije uobičajeno da u kreiranju zakona koji predviđa tako specifične ovlasti sudjeluju oni koji će ga kasnije provoditi. "Mi ne znamo tko je sudjelovao. Valja svakako imati na umu da lobiranja, ali i drugih pozadinskih procesa (ponekad čak i na rubu zakonitosti ili moralnosti) naravno uvijek ima. No, ovaj konkretni Zakon je obilježen toliko ozbiljnim sumnjama kako u formalnom, tako i u materijalnom smislu da će posla za Ustavni sud neumitno biti. Ipak, ne možemo od tog tijela očekivati čuda, samo procjenu pravilnog balansiranja zajamčenih prava i izvanrednih mjera te procjenu primjene ustavnopravnih proceduralnih standarda u odnosu na navode o izvanrednoj gospodarskoj situaciji (kao i ustavnopravnu verifikaciju iste). Kvalitetno urađeno, to bi bilo dovoljno", zaključila je.

Lex Agrokor od početka je sporan. Do danas ne znamo tko je sve pisao taj zakon, uz Ramljaka su sudjelovali InterCapital i odvjetničko društvo Šavorić, koje je Ramljak također doveo za sobom u Agrokor nakon što su "njihovim" zakonom Todoriću oduzeta upravljačka prava.

Zakon je pisan netransparentno, nije bila formirana radna skupina niti je zakon prolazio javnu kontrolu. Baš kao što ni vladin povjerenik nije izabran transparentno. Vladin krimen je što je dopustila grupi ljudi da u netransparentnom postupku napišu zakon pa da preko njega upravljaju kompanijom. I zato ostaje opravdana sumnja da sada tranširaju Agrokor za svoj račun.