ORAŠASTI plodovi jedna su od najpodcjenjenijih kategorija hrane. Mali, ali moćni, prepuni su zdravih masti, proteina i vlakana. Izvrstan su dodatak salatama, juhama, jogurtu, a mogu se jesti i sami kao međuobrok. Mnogo je razloga da se prepustite uživanju u orašastim plodovima, a mi navodimo nekoliko njih.

Povezuju se s boljim raspoloženjem

Posljednjih godina istraživači su uspjeli povezati prehranu i raspoloženje. Pokazalo se da modificirana mediteranska prehrana može ublažiti simptome depresije. Jedna porcija orašastih plodova dnevno uključena je u intervencijsku skupinu koja je na kraju pokazala značajno blaže simptome depresije.

Druga studija proučavala je ulogu prehrane u depresiji među mladim odraslim osobama. Za ovu studiju sudionicima je rečeno da konzumiraju dvije do tri žlice orašastih plodova i sjemenki dnevno. Slično prethodnoj studiji, i ova je pokazala poboljšanje.

Mnogo je razloga zašto orašasti plodovi mogu poboljšati raspoloženje. Dvije od njih uključuju profil aminokiselina orašastih plodova koji su korisni za mozak, kao i omega-3 masne kiseline koje su neuroprotektivne.

Učinit će vaše obroke zasitnijima

Ako planirate pojesti jogurt ili juhu od povrća, već znate da ćete brzo osjetiti glad. Šaka orašastih plodova dodana ovakvim jelima poboljšat će okus, ali i pojačati sitost. 

Povezuju se sa smanjenom upalom

Konzumacija orašastih plodova povezana je s nižim markerima upale. Orašasti plodovi, osobito bademi, bogati su vitaminom E. Jedna porcija badema osigurava oko 47 posto preporučenog dnevnog unosa. Vitamin E djeluje kao antioksidans i štiti stanice od oksidativnog stresa što zauzvrat pomaže u smanjenju upale.

Dobro djeluju na srce

Prehrana zdrava za srce uključuje više namirnica bogatih mononezasićenim i polinezasićenim mastima. Orašasti plodovi su bogati i jednim i drugim i posebno su dobar izvor višestruko nezasićenih masti poznatih kao omega-3 masne kiseline.

Jedan od načina za smanjenje visokih razina triglicerida koji su faktor rizika za srčane događaje je povećanje unosa omega-3 masti. Osim toga, konzumiranje ovih vrsta zdravijih masti povezano je s višim razinama HDL kolesterola i nižim razinama LDL kolesterola.

Regulirat će razinu šećera u krvi

Na šećer u krvi utječe količina proteina, masti, vlakana i ugljikohidrata prisutnih u hrani. Pojedite sočnu jabuku samu za užinu i vjerojatno ćete opet biti gladni za 30 minuta, a možda ćete čak i osjetiti želju za šećerom ili pad energije.

Jabuka sama po sebi je uglavnom ugljikohidrat koji će povećati, a zatim brzo smanjiti razinu šećera u krvi. Ali ako je uparite sa šakom orašastih plodova ili maslaca od orašastih plodova, imat ćete manji skok šećera u krvi, kao i pad.