HRENOVKE su praktične, brzo se pripremaju i često se nalaze na jelovnicima obitelji s djecom. Ipak, riječ je o prerađenom mesu čiju konzumaciju zdravstveni stručnjaci već godinama povezuju s povećanim rizikom od razvoja raka debelog i završnog crijeva.

Upozorenja se ne odnose samo na hrenovke, nego i na druge mesne prerađevine poput kobasica, salama, slanine i određenih vrsta šunke. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još je 2015. objavila znanstvenu procjenu prema kojoj postoji dovoljno dokaza da konzumacija prerađenog mesa može uzrokovati rak.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u sklopu WHO-a, 2015. godine uvrstila je prerađeno meso u skupinu 1 karcinogenih čimbenika. U toj se kategoriji nalaze tvari i čimbenici za koje postoje čvrsti znanstveni dokazi o povezanosti s nastankom raka.

Važno je pritom razumjeti da takva klasifikacija ne znači da je prerađeno meso jednako opasno kao, primjerice, duhanski dim. Ona govori o snazi znanstvenih dokaza, a ne o veličini rizika koji nosi pojedinačna izloženost.

U slučaju prerađenog mesa znanstveni dokazi upućuju na povezanost s rakom debelog i završnog crijeva. Rizik pritom raste s količinom mesa koja se redovito konzumira.

Koliko prerađenog mesa povećava rizik?

Prema analizi istraživanja koju je objavio IARC, svakodnevna konzumacija 50 grama prerađenog mesa povezana je s približno 18 posto većim relativnim rizikom od razvoja raka debelog i završnog crijeva.

To ne znači da će 18 posto ljudi koji jedu hrenovke oboljeti od raka. Riječ je o relativnom povećanju rizika u odnosu na osobe koje ne konzumiraju takve količine prerađenog mesa.

Kurt Straif, koji je vodio program IARC Monographs, objasnio je da je rizik za pojedinca razmjerno malen, ali se povećava s količinom prerađenog mesa koju redovito jede. Zato stručnjaci ne upozoravaju na povremeni obrok s hrenovkama, nego na naviku čestog konzumiranja mesnih prerađevina tijekom duljeg razdoblja.

Što se nalazi u hrenovkama?

Sastav hrenovki razlikuje se ovisno o proizvođaču i vrsti proizvoda. U pravilu se proizvode od usitnjenog mesa, a mogu sadržavati vodu, sol, začine, škrob i različite dodatke koji utječu na teksturu i trajnost.

Među sastojcima koji se često spominju u raspravama o zdravstvenoj sigurnosti mesnih prerađevina nalaze se nitriti i nitrati. U deklaracijama ih možete prepoznati po oznakama E 249, E 250, E 251 i E 252.

Ti se aditivi koriste u proizvodnji određenih mesnih proizvoda jer pomažu u sprječavanju razvoja opasnih mikroorganizama, uključujući bakteriju koja uzrokuje botulizam. Osim toga, pridonose očuvanju karakteristične boje i okusa proizvoda. Međutim, njihova uporaba povezana je i s mogućnošću nastanka određenih spojeva koji mogu biti štetni za zdravlje.

Zašto su nitrozamini razlog za zabrinutost?

Posebnu pozornost znanstvenika privlače nitrozamini. Riječ je o skupini kemijskih spojeva od kojih neki mogu oštetiti genetski materijal stanica i povećati rizik od razvoja raka.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u procjeni objavljenoj 2023. upozorila je da izloženost nitrozaminima putem hrane predstavlja zdravstveni problem za sve dobne skupine stanovništva Europske unije. Među važnijim izvorima izloženosti nalaze se upravo meso i mesni proizvodi.

Ipak, to ne znači da svaka hrenovka sadrži jednaku količinu nitrozamina ili da su svi konzervansi automatski štetni u količinama dopuštenima za uporabu.

EFSA je u ranijoj procjeni iz 2017. zaključila da je izloženost nitritima koji se koriste kao prehrambeni aditivi za većinu stanovništva unutar prihvatljivih granica, uz određenu zabrinutost za djecu s visokom izloženošću.

Treba li potpuno izbaciti hrenovke iz prehrane?

Povremeno konzumiranje hrenovki nije razlog za paniku, ali njihova svakodnevna prisutnost na jelovniku nije najbolji izbor za dugoročno zdravlje. Stručne preporuke usmjerene su na smanjenje količine prerađenog mesa u prehrani, a ne na strah od pojedinačnog obroka.

Umjesto čestog posezanja za hrenovkama, salamama i kobasicama, preporučuje se češće birati manje prerađene izvore proteina. To uključuje ribu, jaja, mahunarke i svježe meso, uz dovoljno povrća, voća i namirnica bogatih vlaknima.

Pri kupnji hrenovki korisno je pročitati deklaraciju i obratiti pozornost na udio mesa, količinu soli i ostale sastojke. Ipak, treba imati na umu da ni proizvod s kraćim popisom sastojaka ne gubi rizike koji su povezani s prerađenim mesom.