NEDAVNI povratak na zimsko računanje vremena i kraći dani mnoge su ostavili tromima, za što postoji i znanstveno objašnjenje. Dovoljno dnevnog svjetla ključno je za normalno funkcioniranje mozga, a nova studija pokazuje da nedovoljna izloženost može imati ozbiljne posljedice na kognitivno zdravlje, piše Prevention.

Istraživanje objavljeno u časopisu General Psychiatry otkriva da izlaganje jarkom dnevnom svjetlu od samo 42 minute dnevno smanjuje rizik od razvoja demencije za 17%. U studiji je sudjelovalo gotovo 88.000 ljudi bez demencije, čija je izloženost svjetlu praćena tjedan dana pomoću uređaja na zapešću.

Znanstvenici su ih zatim pratili osam godina. Pokazalo se da je veza između svjetla i manjeg rizika od demencije ostala statistički važna i nakon što su u obzir uzeti drugi faktori poput tjelesne aktivnosti, prehrane, pretilosti i kardiovaskularnog zdravlja. Neurolog dr. David Perlmutter analizirao je rezultate i objasnio kako se mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Značaj otkrića za zdravlje mozga

Moderni život nudi brojne načine za manipulaciju svjetlom, od korištenja mobitela u krevetu do budilica koje simuliraju izlazak sunca. No, dr. Perlmutter ističe da svjetlosni signali imaju dugoročne posljedice na kognitivno zdravlje. "Značaj ovog otkrića nadilazi sam broj minuta", kaže on.

"Počinjemo shvaćati da okolišni signali, uključujući svjetlost, duboko utječu na mozak i tijelo jer reguliraju temeljne biološke procese".

Dr. Perlmutter objašnjava da moramo proširiti shvaćanje o tome što čini zdrav stil života za mozak. "S pravom naglašavamo prehranu, tjelovježbu, san i društvene odnose, ali i izlaganje svjetlosti zaslužuje mjesto u tom razgovoru", ističe.

"Posebno je fascinantno otkriće da je povezanost jarkog dnevnog svjetla i smanjenog rizika od demencije bila još jača kod osoba s varijantom gena APOE4, koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti". To je razlika na koju vrijedi obratiti pažnju.

"Geni utječu na našu podložnost, ali naši svakodnevni izbori i okoliš mogu presudno utjecati na to kako će se ta podložnost manifestirati", pojašnjava dr. Perlmutter.

Kako svjetlost štiti mozak?

Znanstvenici pretpostavljaju da zaštitni učinak proizlazi iz utjecaja svjetlosti na fuziformni korteks i druge moždane strukture koje upravljaju našim ritmovima odmora i aktivnosti. Kako objašnjava dr. Perlmutter, glavni cirkadijalni sat u mozgu aktivira se kada svjetlost uđe u oči.

"Ovaj sustav pomaže u koordinaciji ciklusa spavanja i budnosti, hormonske signalizacije, metabolizma i brojnih procesa bitnih za održavanje zdravlja mozga", kaže on.

Kada su cirkadijalni ritmovi usklađeni, san je kvalitetniji, a mozak upravo tada provodi važno stanično održavanje i uklanja metabolički otpad. Regulirani ritam pomaže i u kontroli upalnih procesa te podržava imunološki sustav. Ako mozak tijekom spavanja ne uspije ukloniti višak otpada i smiriti upale, to s vremenom može pridonijeti kognitivnim problemima, pa i demenciji.

To se događa jer "imunološke stanice mozga, zvane mikroglija, reagiraju na metaboličke i okolišne signale", objašnjava neurolog. Neka istraživanja sugeriraju da poremećaj cirkadijalnog ritma može promijeniti ponašanje tih stanica.

"Iako ova studija nije izravno mjerila funkciju mikroglije, ona daje još jedan uvjerljiv razlog za istraživanje utjecaja svjetlosti na imunološko i metaboličko zdravlje mozga", kaže dr. Perlmutter. Zanimljivo je, ističe dr. Perlmutter, da razina vitamina D kod sudionika nije utjecala na rezultate. To može značiti da su dobrobiti dnevnog svjetla puno šire od same proizvodnje tog vitamina.

Praktični savjeti za svaki dan

"Moja je preporuka jednostavna: neka izlaganje prirodnom svjetlu postane namjerni dio vaše dnevne rutine, baš kao vježbanje ili zdrava prehrana", kaže dr. Perlmutter. "Idealno bi bilo izaći van ujutro, kada svjetlost najbolje pomaže u sinkronizaciji unutarnjeg biološkog sata". Jutarnja šetnja, predlaže on, može postati stalna navika.

Kako se dani skraćuju, dr. Perlmutter naglašava da je još važnije iskoristiti svaki trenutak svjetla. "Pokušajte planirati aktivnosti na otvorenom dok traje dan, radite pauze vani tijekom radnog vremena i pustite što više prirodnog svjetla u svoj dom ili ured", savjetuje.

Ako to nije izvedivo, može pomoći i lampa za svjetlosnu terapiju, iako nema dokaza da takvi uređaji sami po sebi mogu spriječiti demenciju.

Dr. Perlmutter također upozorava da se ne treba slijepo držati granice od 42 minute. "To ne smijemo tumačiti kao magičnu brojku nakon koje je mozak odjednom zaštićen. To je statistički podatak koji zahtijeva daljnja istraživanja". Umjesto toga, savjetuje da se boravi vani kad god je to moguće.

Ipak, ne treba pretjerivati. "Zaštita očiju od prekomjernog ultraljubičastog zračenja i dalje je nužna", upozorava neurolog. "Cilj nije dugotrajno sunčanje ili gledanje izravno u sunce, već pružanje mozgu prirodnih signala koji mu pomažu regulirati biologiju".

On podsjeća da je briga o svjetlosti samo jedan dio cjelokupne zaštite mozga koja uključuje redovitu tjelovježbu, raznoliku prehranu, dovoljno sna, društvene veze i izbjegavanje pušenja.

Što treba uzeti u obzir?

Rezultati studije upućuju na jednostavan način brige o zdravlju mozga, ali istraživači upozoravaju da je riječ o opservacijskom istraživanju koje pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Također, mjerenje svjetlosti na zapešću ima određena ograničenja.

Unatoč tome, dr. Perlmutter smatra da ima razloga za optimizam. "Ne možemo jamčiti da će netko izbjeći demenciju ili Alzheimerovu bolest, ali možemo značajno utjecati na biološke putove povezane sa starenjem mozga", kaže on.

Dodaje da je "nešto tako jednostavno poput izlaska na dnevno svjetlo još jedan vrijedan korak" u očuvanju zdravlja mozga.