PSORIJAZA je imunološki posredovana bolest koja se najčešće očituje kao zadebljane crvene mrlje sa srebrnkastim ljuskama, tipično na laktovima, koljenima i vlasištu. Iako za psorijazu još nema lijeka, dostupne terapije mogu ublažiti simptome. Stanje uzrokuje svrbež i iritaciju, a može biti i bolno. Kako piše Healthline, znanstvenici još ne znaju točan uzrok, no poznato je da ključnu ulogu u razvoju bolesti imaju imunološki sustav i genetika.

Simptomi psorijaze

Psorijaza obično uzrokuje zadebljane, crvene mrlje na koži koje mogu svrbjeti ili biti bolne. Promjene se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, uključujući očne kapke, uši, usta, usne, pregibe kože, dlanove, stopala, vlasište i nokte. U težim slučajevima mogu zahvatiti velike površine tijela i izazvati niz neugodnih simptoma.

Kod osoba svjetlije puti psorijaza se obično javlja u obliku crvenih ili ružičastih lezija sa srebrno-bijelim ljuskama. Na tamnijoj puti može izgledati ljubičasto ili boje lososa, dok su ljuske sive ili srebrno-bijele, pa je bolest ponekad teže uočiti. Simptomi se mogu povremeno pogoršati, nakon čega slijede razdoblja bez ikakvih znakova bolesti.

Koliko je česta psorijaza?

Psorijaza pogađa oko 2 do 3% svjetske populacije, odnosno više od 125 milijuna ljudi. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, no najčešće se prvi put javlja između 15. i 25. godine života. Psorijazu može dobiti bilo tko, neovisno o dobi, ali Nacionalna zaklada za psorijazu navodi da se najčešće prvi put pojavljuje u dobi između 15 i 25 godina.

Najčešći je oblik plak psorijaza (psoriasis vulgaris), koja čini 80 do 90% slučajeva. Psorijaza vlasišta pogađa 45 do 56% oboljelih, a psorijaza noktiju oko 50%. Gutatna (kapljičasta) psorijaza javlja se u 8% slučajeva, inverzna u 21 do 30%, pustulozna u 3%, a eritrodermijska u 2% oboljelih. Uz to, kod 30 do 33% osoba s psorijazom može se razviti i psorijatični artritis.

Što uzrokuje bolest?

Točan uzrok psorijaze nije poznat, ali istraživanja upućuju na to da se radi o autoimunoj bolesti te da su određeni autoantigeni povezani s njezinim razvojem. Kod zdravog imuniteta T-stanice napadaju strana tijela, no kod osoba s psorijazom one greškom napadaju zdrave stanice kože.

To potiče prekomjernu proizvodnju novih stanica kože, T-stanica i bijelih krvnih stanica, zbog čega se nakupljaju mrtve stanice i stvaraju karakteristične ljuskave mrlje. Važno je naglasiti da psorijaza nije zarazna i ne može se dobiti kontaktom s oboljelom osobom.

Čimbenici rizika i genetika

Mnogi oboljeli imaju obiteljsku povijest bolesti, a znanstvenici su identificirali gene povezane s psorijazom. Vjerojatnost razvoja bolesti veća je ako je ima jedan od roditelja, a procjenjuje se da je nasljednost stanja između 60 i 90%. Ostali čimbenici rizika uključuju pušenje, traume kože i pretilost. Pogoršanja mogu izazvati i emocionalni stres, određeni lijekovi, vremenski uvjeti ili alkohol.

Postavljanje dijagnoze

Unatoč značajnom utjecaju na kvalitetu života, psorijaza se često nedovoljno dijagnosticira i liječi. Ako sumnjate da imate psorijazu, potrebno je obratiti se dermatologu koji će pregledati kožu, nokte i vlasište.

Liječnik u većini slučajeva može postaviti dijagnozu fizičkim pregledom i uvidom u povijest bolesti. Ako postoji sumnja, može se napraviti biopsija kože za potvrdu dijagnoze, dok psorijatični artritis zahtijeva dodatne pretrage.

Mogućnosti liječenja

Trenutačno nema lijeka za potpuno izlječenje, ali terapija može usporiti rast stanica kože te ublažiti bol, svrbež i nelagodu. Liječenje se dijeli na tri glavne vrste, koje liječnici često kombiniraju: lokalna terapija, poput kortikosteroida, fototerapija ili svjetlosna terapija te sistemski lijekovi.

Najbolji pristup ovisi o pojedincu, vrsti psorijaze, zahvaćenom području i mogućim nuspojavama lijekova. Kod blažih oblika mogu pomoći kreme i masti dostupne bez recepta, kao i metode samopomoći.

Moguće komplikacije

Psorijaza povećava rizik od razvoja psorijatičnog artritisa. Također može povećati vjerojatnost za visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, bolesti bubrega, Parkinsonovu bolest i druge autoimune poremećaje poput Crohnove bolesti ili celijakije. Mogući su i problemi s očima, kao što su konjunktivitis, uveitis i blefaritis.

Utjecaj na kvalitetu života

Iako lijekovi mogu ublažiti simptome, svaka iritacija kože može izazvati novo pogoršanje, čak i uz terapiju. Budući da se radi o kroničnom stanju, psorijaza može značajno utjecati na kvalitetu života. Bolest može loše djelovati i na mentalno zdravlje. Zbog vidljivih simptoma ljudi se ponekad povlače iz društva ili izbjegavaju posao, što može dovesti do depresije.

Istraživanje iz 2022. godine pokazuje da osobe s psorijazom imaju 1,5 puta veće izglede za razvoj depresije i anksioznosti u usporedbi s općom populacijom. Podrška okoline je ključna, a važno je imati prostor za savjete, podršku i povezivanje s ljudima koji prolaze kroz slična iskustva.

Razgovarajte s liječnikom

Ako imate psorijazu, važni su redoviti posjeti liječniku. On vam može pomoći u izradi plana liječenja koji vam najbolje odgovara. Zbog rizika od komplikacija, liječnik će vjerojatno provoditi i redovite preglede kako bi na vrijeme uočio moguća povezana zdravstvena stanja.