Posljedice kasne večere: Kada je prekasno za jelo?
PREPORUKA da se večera rano, ili barem u razumno vrijeme, opće je poznata jer takav pristup pogoduje probavi i cjelokupnom zdravlju. U stvarnosti, mnogi večeraju znatno kasnije, često neposredno prije odlaska na spavanje.
Razlozi su obično praktične prirode - kasni povratak s posla, naporan dan ili pojačana aktivnost zbog koje nije bilo vremena za kuhanje. Postavlja se pitanje postoji li vrijeme koje je doista "prekasno" za večeru. Kako bi razjasnili tu dilemu, nutricionisti su objasnili koje je najgore vrijeme za večernji obrok i zašto ga treba izbjegavati, piše portal Martha Stewart.
Najgore vrijeme za večeru
Nutricionisti preporučuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska na spavanje. Heewon Gray, doktorica znanosti i nutricionistica, ističe da to tijelu daje dovoljno vremena za probavu hrane. Slijedom toga, najgore vrijeme za večeru je manje od dva sata prije spavanja.
Važno je napomenuti da se ova preporuka ne odnosi na fiksno vrijeme, već na interval do odlaska u krevet. "S metaboličkog stajališta, ljudska je biologija uvjetovana cirkadijskim ritmovima", objašnjava dijetetičarka Girlene Coughlin.
"Kako se približava večer, tijelo prelazi iz aktivne faze pohrane energije u fazu oporavka i posta. Zbog toga su kasni noćni sati najmanje pogodni za preradu hrane." Budući da se cirkadijski ritmovi i ciklusi spavanja razlikuju od osobe do osobe, najgore vrijeme za večeru je kratko prije spavanja, a ne neki specifičan sat, kaže Gray.
Posljedice obroka neposredno prije spavanja
Večera neposredno prije spavanja može se činiti bezopasnom, ali s vremenom može dovesti do zdravstvenih problema. "Obilan obrok kasno navečer može povećati vjerojatnost refluksa kiseline, pogotovo ako legnete ubrzo nakon jela", kaže dijetetičarka Carlyne Remedios.
Večera neposredno prije spavanja može utjecati i na regulaciju šećera u krvi, kaže Gray. Coughlin objašnjava da mozak s približavanjem vremena za spavanje luči melatonin, hormon sna. On izravno komunicira s receptorima u gušterači i usporava lučenje inzulina, hormona koji prenosi šećer u stanice. Istovremeno, mišići i masno tkivo noću postaju otporniji na inzulin.
"Ako u tom razdoblju pojedete težak obrok, tijelo ne može dovoljno brzo proizvesti inzulin, a stanice ne mogu učinkovito apsorbirati glukozu. Rezultat su viši i dugotrajniji skokovi šećera u krvi nego što bi bili da ste isti obrok pojeli ranije", pojašnjava Coughlin.
Još jedna posljedica kasnih obroka je loša kvaliteta sna. "Za dubok i okrepljujući san tjelesna temperatura i broj otkucaja srca u mirovanju moraju se sniziti", navodi Coughlin. Probava ima suprotan učinak jer stvara toplinu i zahtijeva pojačan protok krvi, što održava temperaturu i puls povišenima.
"Osim toga, ako kasni obrok izazove nagli skok, a potom i brzi pad šećera, tijelo može otpustiti hormone stresa poput kortizola i adrenalina kako bi stabiliziralo glukozu. To može dovesti do buđenja usred noći i isprekidanog sna", dodaje Coughlin. Na kraju, obilan kasni obrok može izazvati osjećaj nadutosti i nelagode, napominje Remedios.