NAŠA prehrana utječe na mnogo više od samog opsega struka. Naime, namirnice koje svakodnevno konzumiramo, kao i pića koja pijemo, ključne su za svaki aspekt našeg blagostanja – uključujući i zdravlje mozga. Iako postoji mnogo izvrsnih napitaka koji potiču rad mozga i mogu poboljšati kognitivne funkcije, možda bismo trebali razmisliti o izbacivanju nekih od svojih omiljenih pića.

Nažalost, neka pića mogu negativno utjecati na pamćenje, raspoloženje i koncentraciju te potencijalno povećati rizik od bolesti poput Alzheimerove. Prema riječima stručnjaka, ovo su dvije vrste napitaka koje bismo trebali izbjegavati za bolje zdravlje mozga i cjelokupno zdravlje.

1. Gazirani sokovi

Iako su ukusni, konzumacija gaziranih sokova nosi određene rizike, uključujući negativan utjecaj na mentalno zdravlje i mozak tijekom vremena. Velika količina šećera uzrokuje nagle skokove i padove razine šećera u krvi što može dovesti do promjena raspoloženja i povećane anksioznosti.

Dugoročno, navika ispijanja gaziranih sokova može utjecati na razinu inzulina i pridonijeti problemima s dugoročnim pamćenjem.

"Prava su šećerna bomba: gazirani sokovi šalju razinu šećera u krvi na pravi vrtuljak. Prvo dobijete brz nalet energije, ali ubrzo slijedi pad koji ostavlja vaš mozak u magli i povećava anksioznost. To je kao da svom mozgu kažete: 'Hajde, sprintaj!' samo da biste ga nekoliko trenutaka kasnije spotaknuli", objašnjava psihologinja Veronica West za SheFinds.

2. Energetska pića

U umjerenim količinama, kofein iz energetskih pića može poboljšati fokus i povećati energiju. Međutim, u velikim dozama, kakve se često nalaze u energetskim pićima, može doći do pretjerane stimulacije živčanog sustava, uzrokujući simptome anksioznosti poput nervoze, razdražljivosti, nemira i lupanja srca.

"Kofein, kada se konzumira u velikim količinama, može izazvati anksioznost i poremetiti kvalitetan san što dugoročno smanjuje razinu inteligencije mozga. Sve ovo dodatno pogoršava visoki sadržaj šećera u većini energetskih pića, što dovodi do inzulinske rezistencije – ključnog čimbenika u pogoršanju kognitivnih funkcija", zaključio je liječnik dr. Michael O. McKinney.