Foto: Instagram

"JE li krioterapija stvarno toliko učinkovita? Je li opasna?" pitaju se to mnogi otkako se o krioterapiji, terapiji kratkotrajnog zamrzavanja tijela, sve više govori u našoj zemlji, gdje je i ponuda takve usluge sve veća.

Dokaz je to da pratimo trendove jer se upravo krioterapija smatra jednim od najznakovitijih trendova modernog doba kad pričamo o mršavljenju i brzom gubitku masnih naslaga.

A kako smo svi skloni radije izabrati brze rezultate, nego se dugotrajnije truditi, tako je trend brzog "smrzavanja masnih naslaga" postao jako "hot", a djeluje li ona potvrđuju njeni fanovi koji kažu da samo tri minute terapije na temperaturi od - 150 stupnjeva Celzija možete potaknuti metabolizam te pomoći sagorjeti od 500 do 800 kalorija.

"U procesu se ne koristi smrzavanjem ledom, nego ledenim parama kojima je klijent u komori okružen, čiji je cilj zavarati organizam i natjerati ga da se prebaci u brzi mod za preživljavanje, kad mozak šalje signale tijelu te ono žurno pumpa krv do svih vitalnih organa, kako bi toplina iznutra očuvala zdravlje i zadržala vitalnost organa'', objasnio je John Hoekman, vlasnik kriosaune iz New Yorka.

No je li to stanje zaista bezopasno i baš toliko dobro kako se tvrdi?

Postoji dosta istraživanja koja upućuju na to da dulji boravak u hladnim uvjetima zaista može pomoći smanjiti masne naslage, zato što tijelo tada mora povećati tjelesnu temperaturu, a drhtavica i drugi unutarnji procesi koji se tada događaju dodatno utječe na brže sagorijevanje kalorija", objasnio je i Brian Quebbemann, medicinski direktor N.E.W. Programa u Newport Beachu.

Tako je u istraživanju objavljenom u časopisu The Journal of Clinical Investigation dokazano da su ljudi koji su proveli dva sata dnevno tijekom šest tjedana u prostoriji od 17 stupnjeva uspjeli potrošiti više kalorija. Slično je dokazalo još jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Diabetes, kad je skupina ljudi jedan period spavala u hladnim prostorijama (također na 17 stupnjeva), a kojima se zbog toga oko 10 posto ubrzao metabolizam te su čak 42 posto uspjeli sniziti razinu tamne, smeđe masti. Međutim, sudionici nisu doživjele nikakve vidljive promjene u sastavu tijela, a njihova razina smeđih masnoća i metabolizam vratili su se normalu kad su prestali spavati u hladnoći.

To je dokaz da hladnoća utječe na smanjenje masnih naslaga, ali pitanje je koliko dugo, što je jako važno naglasiti kad pričamo o krioterapiji. 

"Ne postoje znanstveni dokazi koji tvrde da će tri minute na niskim temperaturama imati dugotrajnije posljedice na liniju. Zapravo, čini se da krioterapija uopće ne djeluje kako se mnogi nadaju", izjavio je Quebbemann, spominjući pritom još jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Oxidative Medicine and Cellular Longevity. U njemu je okriveno da šestomjesečno korištenje krioterapije nije rezultiralo nikakvim promjenama na tjelesnoj masi ni količini masnih naslaga, čak i kad su je klijenti kombinirali s laganim aerobnim vježbama. A jedno dodatno istraživanje pokazalo je da terapija nije čak djelovala ni na ubrzanje metabolizma.

No ono na što je djelovala, a o tome su svjedočili mnogi koji se je probali, jest to da su se nakon nje osjećali čudno poletno, a taj osjećaj bio je reakcija organizma na to da je velika opasnost prošla, pa su hormoni odigrali čudnu ulogu pokretača. Odnosno, oni koji su se osjećali poletno latili su se intenzivnije vježbe i to im je na koncu donijelo promjene.

Dakle, čini se da brzi rezultati koje nam obećava krioterapija nisu ni toliko brzi niti učinkoviti na duže staze, ali ako će nekima pomoći da se nakon terapije uhvate intenzivnije vježbe, neka slobodno pokušaju.