TEŠKE neurološke bolesti poput demencije prate brojni suptilni simptomi koje je teško odmah prepoznati, budući da svatko od nas povremeno nešto zaboravi, ostane bez riječi ili se osjeća nespretno. Ipak, postoji jedan neobičan znak upozorenja koji bi vas trebao potaknuti na razgovor s liječnikom, a koji se, prema riječima dr. Kellyn Lee, izvršne direktorice jedne velike dobrotvorne organizacije za demenciju, obično javlja u isto doba dana, piše Unilad.

Ako primijetite da vi ili vaša bliska osoba pokazujete zabrinjavajuće simptome potkraj poslijepodneva ili navečer, moguće je da se radi o fenomenu koji psiholozi nazivaju "sindrom sumraka". Udruga za Alzheimerovu bolest navodi da se osobe koje ga doživljavaju "u kasno poslijepodne ili ranu večer ponašaju na teško razumljiv način". Dr. Lee je na TikToku pojasnila: "To se može dogoditi u bilo koje doba dana, ali kod osoba s demencijom često primjećujemo da se javlja poslijepodne".

Stručnjakinja dodaje da osobe pogođene ovim stanjem mogu očekivati "tjeskobu, uznemirenost, a možda i pojačanu zbunjenost" u kasnijim dijelovima dana. Tijekom tih razdoblja osoba može postati izrazito uznemirena, pa čak doživjeti halucinacije ili razviti deluzije. Takvo stanje može potrajati i tijekom noći te znatno poremetiti san. Iako se sindrom sumraka obično javlja u srednjim i kasnijim fazama demencije, još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno što ga uzrokuje.

Što može potaknuti sindrom sumraka?

Prema Udruzi za Alzheimerovu bolest, postoji niz okidača koji mogu izazvati ili pogoršati simptome sindroma sumraka. Često su povezani s nezadovoljenim fizičkim potrebama poput umora, gladi ili boli, koje osoba s demencijom ne može jasno izraziti. Okidači mogu biti i nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti tijekom dana ili, suprotno, pretjerana stimulacija u bučnom i užurbanom okruženju.

Poremećaj unutarnjeg tjelesnog sata uzrokovan oštećenjem mozga, promjene u razinama hormona tijekom dana te senzorna oštećenja poput gubitka sluha ili vida također mogu pridonijeti pojavi simptoma. Ponekad čak i umor njegovatelja može izazvati nemir kod osobe s demencijom. Ostali mogući uzroci uključuju poremećaje raspoloženja poput tjeskobe ili depresije, manji broj osoblja u domovima za starije u večernjim satima te nuspojave određenih lijekova.

Važno je imati na umu da takvo ponašanje može biti pokušaj komunikacije. Osoba možda pokušava reći da je gladna ili da je nešto boli. Dobrotvorna organizacija također navodi da problem može biti i u neravnomjernoj unutarnjoj rasvjeti. Stoga, kako se približava večer, može pomoći zatvaranje zavjesa i prilagodba izvora svjetlosti u prostoriji.