DEMENCIJA koja se javlja prije 65. godine života predmet je velike studije provedene 2023. godine u suradnji Sveučilišta u Exeteru i Sveučilišta u Maastrichtu. Analizirani su podaci više od 350.000 osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu mlađih od 65 godina, prenosi HuffPost. Cilj istraživanja bio je otkriti ključne čimbenike koji mogu povećati rizik od ovog stanja.

Studija je analizirala 39 mogućih čimbenika, a izdvojeno je nekoliko s najvećim utjecajem. Među najznačajnijima su socijalna izolacija, niže formalno obrazovanje i niži socioekonomski status. Na popisu su i genetski i zdravstveni čimbenici:

• nošenje dviju kopija gena APOE
• nedostatak vitamina D
• oštećenje sluha
• depresija
• visoke razine C-reaktivnog proteina
• smanjena snaga stiska šake
• ortostatska hipotenzija (niski krvni tlak)
• moždani udar
• dijabetes
• bolesti srca.

Značaj ovog istraživanja naglasio je neurolog dr. Kevin Bickart. Istaknuo je kako studija "promatra faktore rizika za demenciju ranog početka na način koji je dosad bio primijenjen samo kod demencija kasnog početka". Dodao je i da se radi o "vrlo velikom uzorku koji je prospektivno praćen od zdrave početne točke do dijagnoze demencije s puno prikupljenih podataka".

Stručnjaci naglašavaju da, iako se na neke čimbenike ne može utjecati, promjene životnog stila mogu imati velik pozitivan učinak. Docent psihijatrije i neurologije na Medicinskom fakultetu Yale dr. Arman Fesharaki-Zadeh preporučuje tjelesnu aktivnost:

"Aktivna svakodnevna tjelovježba može imati dalekosežne koristi, što uključuje poboljšanu neurokognitivnu funkciju", navodi. Objašnjava da vježbanje potiče stvaranje novih neurona i krvnih žila te pozitivno utječe na raspoloženje.

Dr. Fesharaki-Zadeh također ističe važnost mediteranske prehrane bogate zelenim lisnatim povrćem, maslinovim uljem, lososom i borovnicama, kao i kognitivne, emocionalne i socijalne stimulacije. "Takva prehrambena praksa bogata je vitaminima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima - sve su to neuroprotektivni čimbenici", rekao je.

Kao oblike stimulacije preporučuje učenje jezika, ples, jogu te redovito povezivanje s ljudima. "U eri nakon pandemije, kvalitetne socijalne veze trebale bi se sve više poticati i prakticirati", zaključio je.