BEZ OBZIRA na to gdje živite, statistike pokazuju da većina ljudi ima manjak vitamina D.

"Od stotinu pacijenata, rekla bih da njih 80 ima značajan manjak", kaže dr. Svetlana Kogan za Well + Good.

To je loša vijest budući da je vitamin D moćna hranjiva tvar koja je ključna za mnoge tjelesne funkcije - od reproduktivnog i mentalnog zdravlja, preko zdravlja kostiju, do snažnog imunološkog sustava.

Nedostatak vitamina D može uzrokovati gubitak gustoće kostiju, loše raspoloženje i iscrpljenost. Stručnjaci su otišli toliko daleko da su rekli da je nedostatak vitamina D zanemarena epidemija i da se samo pogoršava kako starimo.

"Nedostatak vitamina D dramatično se povećava kako starite", ističe dr. Lana Olivia. "Što ste stariji, to su vaše kosti krhkije, manje se bavite tjelesnom aktivnošću i dobivate manje Sunčeve svjetlosti, a sve to utječe na razinu vitamina D."

Tjelesne i prehrambene potrebe svake osobe su različite, zbog čega unos vitamina D treba mijenjati ovisno o dobi i veličini tijela. Preporuka Nacionalnog instituta za zdravlje po pitanju unosa vitamina D je 400 međunarodnih jedinica (IU) za djecu do 12 mjeseci, 600 IU za osobe u dobi od 1 do 70 godina i 800 IU za ljude stariji od 70 godina.

Nutricionisti preporučuju povećanje unosa hrane bogate vitaminom D kako starite, posebno za one u dobi od 70 godina ili više. Uz to, savjetuju i izlaganje Suncu do 30 minuta dnevno kako biste pomogli tijelu da sintetizira vitamin D.

S vitaminom D ne smijete ni pretjerivati jer se, s vremenom, može javiti trovanje, a simptomi uključuju visoki krvni tlak, dehidraciju, učestalo mokrenje, povećanu žeđ, razdražljivost, dezorijentaciju, mučninu i povraćanje.

Prema dr. Oliviji, starije populacije su pod većim rizikom od nedostatka vitamina D, kao i oni koji ne rade vježbe s utezima, imaju ograničenu izloženost Sunčevoj svjetlosti i trudnice.

Iako su izvori vitamina D u hrani još uvijek relativno ograničeni, konzumacijom namirnica poput jaja, lososa, tune i gljiva možete značajno povećati svoj unos.