NOVA studija upućuje na vezu između prehrane bogate natrijem i bržeg slabljenja pamćenja kod starijih muškaraca. Tijekom šestogodišnjeg istraživanja, muškarci koji su unosili više natrija iskusili su brži pad epizodnog pamćenja, a ta je veza ostala prisutna i nakon što se u obzir uzeo krvni tlak. Kod žena, koje su u prosjeku konzumirale manje natrija, takva povezanost nije uočena, piše EatingWell.

Kad se govori o zdravstvenim posljedicama prehrane bogate solju, prva asocijacija obično je visoki krvni tlak. Ta je veza znanstveno dobro utvrđena - smanjenje unosa natrija može pomoći u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara. No, sve veći broj istraživanja ukazuje na još jedan razlog za oprez s unosom soli: zdravlje mozga.

Laboratorijske studije na glodavcima dosljedno su pokazale da prehrana bogata solju može potaknuti upale, oštetiti male krvne žile u mozgu i narušiti pamćenje. Međutim, dokazi kod ljudi dosad su bili nejasni; neke su studije povezivale visok unos soli s kognitivnim padom, dok druge nisu pronašle jasnu vezu.

Istraživači su počeli sumnjati da je jedan od razloga za proturječne rezultate taj što natrij možda ne utječe jednako na mozak svake osobe. Muškarci i žene razlikuju se po uobičajenom unosu natrija i riziku od kognitivnog pada pa bi promatranje mješovitih skupina moglo prikriti stvarne obrasce.

Nova studija objavljena u časopisu Neurobiology of Aging detaljnije je istražila to pitanje, koristeći podatke iz dugoročne australske studije kako bi pratila utjecaj unosa natrija na pamćenje kod starijih osoba tijekom šest godina. Rezultati sugeriraju da je spol važan čimbenik kada je riječ o soli i starenju mozga.

Metodologija istraživanja

Istraživači su pratili 1208 odraslih Australaca, prosječne dobi od 71 godine, od kojih nitko na početku studije nije pokazivao znakove kognitivnog oštećenja. Sudionici su ispunili upitnik o učestalosti konzumacije hrane, na temelju kojeg su istraživači procijenili prosječni dnevni unos natrija za svaku osobu.

Tijekom sljedećih šest godina, sudionici su svakih 18 mjeseci prolazili opsežnu bateriju kognitivnih testova kojima se mjerilo šest kategorija: epizodno pamćenje (sjećanje na specifične događaje), prepoznavanje, izvršna funkcija, jezik, pažnja i ukupni predklinički kognitivni rezultat za Alzheimerovu bolest.

Znanstveni tim zatim je tražio veze između unosa natrija i promjena u svakoj kognitivnoj domeni, uzimajući u obzir dob, obrazovanje i genetsku varijantu koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Analize su provedene i odvojeno po spolu, s obzirom na to da muškarci i žene obično unose različite količine natrija.

Ključni nalazi studije

Kada su istraživači promatrali cijelu skupinu, nisu pronašli jasnu vezu između unosa natrija i promjena u pamćenju ili drugim kognitivnim vještinama. No, nakon što su rezultati razdvojeni po spolu, pojavio se jasan obrazac: muškarci koji su na početku studije prijavili veći unos natrija pokazali su znatno brži pad epizodnog pamćenja tijekom sljedećih šest godina u usporedbi s muškarcima koji su jeli manje.

U prosjeku, muškarci u studiji unosili su oko 2350 miligrama natrija dnevno, dok su žene unosile oko 1810 miligrama. Povezanost s pamćenjem utvrđena je isključivo za epizodno pamćenje, dok ostale kognitivne domene nisu pokazale značajnu vezu. Kod žena, pak, nije pronađena značajna povezanost između unosa natrija i pada pamćenja.

Posebno je zanimljiv detalj da se veza između natrija i pada pamćenja nije promijenila ni nakon što su istraživači u analizu uključili i krvni tlak sudionika. To upućuje na to da visok unos natrija može utjecati na mozak mehanizmima koji nisu povezani s krvnim tlakom - moguće kroz povećanje upale, narušavanje krvno-moždane barijere ili ometanje malih krvnih žila koje opskrbljuju regije mozga važne za pamćenje, poput hipokampusa.

Studija ima i važna ograničenja. Unos natrija temelji se na samoprocjeni sudionika i mjeren je samo jednom, na početku, pa su brojke možda samo grube procjene. Skupina ispitanika bila je uglavnom europskog podrijetla i relativno zdrava, što znači da se nalazi možda ne mogu primijeniti na sve populacije. Također, budući da je riječ o opservacijskoj studiji, ona može pokazati vezu, ali ne i dokazati da je jedno uzrokovalo drugo.

Praktični savjeti za smanjenje unosa soli

Čak i uz navedena ograničenja, ova studija pridonosi dokazima da prehrana utječe na starenje mozga. Prosječna odrasla osoba u zapadnim zemljama unosi znatno više natrija od preporučene dnevne granice od 2300 mg, a kamoli od 1500 mg, koliko Američko kardiološko udruženje preporučuje za optimalno zdravlje. Velika većina tog natrija ne dolazi iz soljenke, već iz polugotove hrane i hrane iz restorana.

Postoji nekoliko praktičnih načina za smanjenje unosa soli bez gubitka okusa. Češće kuhanje kod kuće značajno pomaže, jer čak i jednostavna domaća jela obično sadrže manje natrija od restoranskih. Važno je čitati deklaracije na proizvodima koje često kupujete, poput kruha, suhomesnatih proizvoda, konzerviranih juha, umaka i smrznutih jela, jer usporedba dviju marki istog proizvoda može donijeti značajnu razliku.

Prije nego što posegnete za solju, pokušajte jelima dodati okus pomoću češnjaka, limunovog soka, svježeg začinskog bilja i drugih začina. Naposljetku, prehrana bogata cjelovitim namirnicama poput svježeg voća, povrća, mahunarki i neprerađenog mesa prirodno je siromašnija natrijem. S obzirom na nalaze studije, muškarcima starijim od 60 godina ove bi prilagodbe mogle biti od posebne koristi.