OD PREHRANE i kvalitete sna do tjelovježbe, bezbroj čimbenika može pridonijeti boljem zdravlju mozga. No, jedno novo otkriće znanstvenika sa Sveučilišta Yale moglo bi iznenaditi mnoge. Istraživači su analizirali snimke mozga gotovo 38.000 ljudi – 19.964 žena i 17.607 muškaraca – kako bi ispitali funkcionalnu povezanost, odnosno način na koji različiti dijelovi mozga međusobno komuniciraju.

Rezultati su bili neočekivani: osobe koje su imale djecu pokazale su jaču moždanu povezanost, osobito u područjima odgovornima za koordinaciju, pokret i tjelesnu svjesnost.

Iako se te neuronske mreže s godinama obično pogoršavaju, kod roditelja je taj pad bio manje izražen, neovisno o spolu. To sugerira da roditeljstvo može pružiti određenu zaštitu mozgu od kognitivnih problema povezanih sa starenjem, prenosi Parade.

Pozitivan učinak dolazi od životnog stila - mentalne i fizičke aktivnosti

Iako roditeljstvo može biti stresno, ova studija upućuje na to da ono može dugoročno koristiti zdravlju mozga. No, rezultati bi mogli biti relevantni i za ljude bez djece. Istraživači nisu pronašli dokaze da su koristi povezane s biološkim procesom trudnoće, što znači da pozitivan učinak dolazi od životnog stila – mentalne i fizičke aktivnosti – umjesto od samog rađanja djece.

Konkretno, istraživanje ističe da povećana kognitivna stimulacija, rješavanje problema, višezadaćnost (multitasking), emocionalna uključenost i fizička aktivnost mogu igrati ključnu ulogu u očuvanju moždane funkcije.

Dobra vijest je da postoje načini za poboljšanje zdravlja mozga i bez roditeljstva. Stručnjaci preporučuju svakodnevno vježbanje osnovnih vještina, poput čitanja i matematičkih zadataka, što može usporiti kognitivni pad.

Neurologinja dr. Elana Clar ističe da rješavanje križaljki, igranje šaha i sudokua može značajno doprinijeti mentalnoj vitalnosti. Također, društvene aktivnosti poboljšavaju raspoloženje i energiju, dok tjelovježba, prema istraživanjima, može smanjiti rizik od demencije za čak 41 posto.