ALEN Vitasović nedavno je završio u bolnici zbog aritmije. U razgovoru za medije pjevač je ispričao da se počeo jako tresti i da je imao visoku temperaturu. Nakon pregleda u pulskoj bolnici potvrđena mu je aritmija. Vitasović je rekao da ranije nije imao problema sa srcem te da se njegovo stanje poboljšava uz terapiju i odmor. O čemu je zapravo riječ?

Poremećaj srčanog ritma

Aritmija je poremećaj srčanog ritma, odnosno stanje u kojem srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Nastaje kada električni signali koji upravljaju otkucajima srca ne rade pravilno. Zbog toga osoba može imati osjećaj da joj srce "preskače", lupa, treperi ili ubrzano radi, iako neke aritmije ne uzrokuju nikakve simptome.

Srce ima vlastiti električni sustav koji određuje kada će se srčani mišić stegnuti i opustiti. Kada taj sustav funkcionira pravilno, srce pumpa krv ujednačeno i učinkovito. No ako se električni impulsi stvaraju na pogrešnom mjestu, šire presporo, prebrzo ili nepravilnim putem, može nastati aritmija. Ona može biti bezazlena i prolazna, ali može biti i znak ozbiljnijeg srčanog problema.

Vrste, uzroci i simptomi

Aritmije se često dijele prema brzini rada srca. Tahikardija znači da srce kuca prebrzo, bradikardija da kuca presporo, a kod nepravilnog ritma otkucaji nisu ujednačeni. Jedan od najpoznatijih oblika aritmije je fibrilacija atrija, kod koje gornje srčane komore kucaju nepravilno i neučinkovito. Takvo stanje može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, moždanog udara i zatajenja srca, osobito ako se ne prepozna i ne liječi.

Uzroci aritmije mogu biti različiti. Ponekad je riječ o posljedicama bolesti srca, poput koronarne bolesti, preboljenog infarkta, zatajenja srca, bolesti srčanih zalistaka ili urođenih srčanih mana. Rizik mogu povećati i visoki krvni tlak, poremećaji rada štitnjače, dijabetes, poremećaj elektrolita, apneja u snu, pušenje, alkohol, veće količine kofeina, stres te neki lijekovi i stimulansi.

Simptomi nisu uvijek isti. Neki ljudi osjećaju lupanje ili titranje srca, vrtoglavicu, slabost, umor, kratak dah, nelagodu u prsima ili osjećaj da će se onesvijestiti. Kod težih aritmija može doći do nesvjestice, jakog bola u prsima, izrazitog nedostatka zraka ili zastoja srca, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Kada se javiti liječniku?

Važno je naglasiti da aritmija nije uvijek opasna, ali je ne treba ignorirati. Povremeno "preskakanje" srca može se javiti i kod zdravih osoba, primjerice zbog umora, stresa ili stimulansa. Ipak, ako se simptomi ponavljaju, traju dulje, pogoršavaju se ili se javljaju uz bol u prsima, nesvjesticu i otežano disanje, potrebno je javiti se liječniku. Dijagnoza se obično postavlja na temelju razgovora s pacijentom, pregleda, EKG-a i, po potrebi, dodatnog praćenja srčanog ritma.

Aritmija, dakle, nije jedna bolest, nego skup poremećaja srčanog ritma. Nastaje zbog problema u električnom sustavu srca, a može biti posljedica bolesti srca, drugih zdravstvenih stanja, životnih navika ili kombinacije više čimbenika. Pravodobno prepoznavanje važno je zato što se mnoge aritmije mogu uspješno liječiti ili držati pod kontrolom.