BIVŠA hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović javila se s Antarktike, gdje je skočila s gumenjaka u ledeno more. Snimku toga objavila je na svom Instagram Storyju, a podijelio ju je i Kristijan Iličić.

"Kolinda Grabar-Kitarović danas je pokazala kako izgleda pravi polarni karakter. Polar Plunge na Antarktici - ledeno more, minus u kostima i osmijeh koji govori sve. Ne skače se svaki dan na najhladnijem kontinentu svijeta. Ovo je trenutak koji se pamti cijeli život", napisao je Kristijan.

Nakon ovog prizora, vjerojatno se pitate što je zapravo polar ili cold plunge. 

Uranjanje u hladnu vodu postalo je popularan način prikupljanja donacija, ali i sve rašireniji wellness trend. Ako vam ideja o uranjanju do vrata u ledenu kupku zvuči primamljivo, vjerojatno ste primijetili da bazeni za hladno uranjanje postaju standardna ponuda u teretanama, spa centrima i hotelima.

Pobornici ove metode tvrde da izlaganje hladnoći ublažava bolove, jača imunitet, smanjuje tjeskobu i popravlja raspoloženje. Navodne zdravstvene koristi - manje stresa, bolji san i snažniji obrambeni sustav - uglavnom se pripisuju poboljšanju rada kardiovaskularnog sustava.

Međutim, dokazi za mnoge od tih tvrdnji su ograničeni, a stručnjaci upozoravaju da ovaj trend nije za svakoga. Posebno se ne preporučuje osobama s poviješću kardiovaskularnih bolesti, a naročito onima s poremećajima srčanog ritma, ističe dr. Prashant Rao, sportski kardiolog u medicinskom centru Beth Israel Deaconess, piše Harvard Health.

"Prilično sam oprezan s preporukama za terapiju hladnom vodom, ponajviše zato što se isti ciljevi mogu puno učinkovitije postići drugim metodama, poput redovite tjelovježbe", navodi dr. Rao.

Što zapravo podrazumijeva cold plunge?

Cold plunge ili hladno uranjanje uključuje djelomično ili potpuno potapanje tijela u hladnu vodu na nekoliko minuta. To može biti jednostavno sjedenje u kadi s ledom, kupanje u hladnom jezeru ili oceanu, ali i tretman u specijaliziranom centru.

Prema podacima klinike Mayo, temperatura vode trebala bi biti 10°C ili niža. Početnicima se savjetuje krenuti s 30 do 60 sekundi te postupno povećavati trajanje na pet do deset minuta. Pritom je ključno izbjegavati rijeke s jakim strujama ili zaleđena jezera bez nadzora zbog rizika od utapanja.

Za većinu ljudi voda ispod 21°C već se čini izrazito hladnom. Primjerice, ljetne temperature na nekim jezerima kreću se od 15 do 26°C, dok je tijekom tradicionalnog novogodišnjeg kupanja voda često tek nekoliko stupnjeva iznad nule. Iako se hladna uranjanja mogu prakticirati svakodnevno, istraživači upozoravaju da bi primjena odmah nakon treninga snage mogla usporiti dugoročni rast mišića.

Potencijalne prednosti: Od upala do mentalne otpornosti

Istraživanja pokazuju da hladna voda može smanjiti oštećenje mišića uzrokovano napornim vježbanjem. Manje oštećenja znači i manje upalnih procesa, što rezultira bržim oporavkom. Vjeruje se da je to posljedica naglog sužavanja krvnih žila i smanjene metaboličke aktivnosti.

"Ledene kupke uče tijelo kako se prilagoditi ekstremima", objašnjava Jonathan Leary, osnivač wellness centra Remedy Place. "To gradi mentalnu otpornost i uči nas da se osjećamo ugodno u stanju nelagode, što nam kasnije pomaže u suočavanju sa svakodnevnim stresom."

Poznata influencerica Jenn Im koristi hladna uranjanja kao pomoć kod postporođajne anksioznosti: "Nakon svakog uranjanja dobijem ogroman nalet energije. To je kao gumb za 'resetiranje' mog raspoloženja." Slično iskustvo dijeli i Jean Godfrey-June iz tvrtke Goop, koju je inspirirala popularna metoda Wima Hofa. "Hladnoća je oduvijek bila moja noćna mora, pa je ovo za mene postala nevjerojatno moćna praksa samosvladavanja."

Analiza objavljena u siječnju 2025. u časopisu PLOS One potvrdila je da hladna voda može privremeno smanjiti stres i poboljšati san, no dokaza o značajnom jačanju imuniteta ili trajnom poboljšanju raspoloženja i dalje je malo.

Šok za srce

Iako krajnji učinak može biti opuštajući, početni šok izaziva reakciju "bori se ili bježi". "To uzrokuje naglo lučenje adrenalina i noradrenalina, što ubrzava rad srca i podiže krvni tlak", upozorava dr. Rao. Krvne žile se sužavaju kako bi zadržale toplinu, što dodatno opterećuje srce. Adrenalin također može poremetiti srčani ritam, zbog čega bi osobe s aritmijama ili problemima s cirkulacijom trebale izbjegavati ovaj trend.

Jonathan Leary naglašava važnost disanja: "Kontrolirani udisaji kroz nos ključni su za smirivanje tijela u ledenoj vodi. To aktivira parasimpatički živčani sustav i pomaže u suzbijanju anksioznosti."

Također, dr. Rao napominje da hladna terapija nakon treninga može ometati procese odgovorne za rast mišića, pa sportaši trebaju biti oprezni s tajmingom tretmana. U ekstremnim uvjetima, predugo izlaganje vodi nosi rizik od hipotermije i ozeblina.

Što je važno znati prije uranjanja u hladnu vodu

Ako se odlučite isprobati ovaj trend, prvo se posavjetujte s liječnikom, osobito ako imate povišen krvni tlak. Za prvo iskustvo nije vam potreban poseban bazen ili ledeno more - možete pokušati i pod tušem kod kuće. "Jednostavno uključim hladnu vodu na kraju tuširanja. Kad prođu dvije minute, gotova sam i osjećam se sjajno", savjetuje Godfrey-June.

U eri kroničnog stresa, ideja da samo dvije minute hladne vode mogu promijeniti stanje uma zvuči primamljivo. Ipak, dok znanost ne postigne konsenzus o optimalnoj temperaturi, hladna uranjanja smatrajte alatom za mentalno osnaživanje, a ne čarobnim lijekom za zdravlje srca.