ANKSIOZNOST je normalan, ali neugodan osjećaj, koji većina nas želi izbjeći. Psihoterapeutkinja Natasha Reynolds uspoređuje je s alarmom za dim - iako nas upozorava na stvarne opasnosti, često reagira i na lažne prijetnje.

"Dio mozga zadužen za prepoznavanje prijetnji može reagirati na situacije koje nisu stvarno opasne", objasnila je za HuffPost.

Kada se ovaj "alarm" prečesto pali zbog lažnih prijetnji, to može značiti da je vrijeme za podršku i razvoj alata za upravljanje stresom.

Reynolds je, zajedno s drugim stručnjacima, upozorila na nekoliko navika koje mogu pogoršati anksioznost.

1. Crno-bijelo razmišljanje

Jedan od načina na koji se anksioznost može pogoršati jest crno-bijelo razmišljanje. "Ovo znači gledanje na situacije kao dobre ili loše, sve ili ništa, bez sagledavanja nijansi", objašnjava Reynolds. Na primjer, jedna greška u e-mailu ne znači da smo nesposobni, nego da smo ljudsko biće.

2. Konstantno traženje potvrde

Traženje stalne potvrde od drugih također pojačava anksioznost. Prema psihologinji Jennifer Anders, traženje mišljenja drugih ili pretraživanje simptoma na internetu može privremeno smiriti brige, ali dugoročno pojačava potrebu za stalnim uvjeravanjem, što dodatno pogoršava anksioznost.

"U kratkom roku traženje potvrde smanjuje taj krug brige u vašem umu, ali dugoročno stvara negativni ciklus koji zahtijeva stalnu potvrdu samo da biste se osjećali dobro", napominje.

3. Katastrofiziranje

Katastrofiziranje, odnosno zamišljanje najgorih scenarija, također doprinosi anksioznosti. Reynolds objašnjava da anksioznost nastaje kada precjenjujemo opasnost situacije i podcjenjujemo vlastite sposobnosti nošenja s istom. Srećom, podijelila je savjet koji može pomoći: "Ovakvo razmišljanje može se prevladati pitanjem: 'Što ako sve ispadne dobro?' Anksioznost ne razmišlja o najboljem scenariju."

4. Negativan razgovor sa sobom

Negativan razgovor sa sobom, poput stalnog samokritiziranja, također može pogoršati anksioznost. Anders naglašava važnost svijesti o tome kako razgovaramo sa samima sobom, jer su te riječi često mnogo oštrije nego one koje bismo koristili prema drugima.

5. Ugađanje drugima

Na kraju, ugađanje drugima također može pogoršati anksioznost. Anders ističe da stavljanje potreba drugih ispred vlastitih može dovesti do osjećaja zanemarivanja sebe, što dodatno pojačava anksioznost.

"To stvara dinamiku zanemarivanja sebe, stavljanja želja i potreba drugih ispred vlastitih. Razvijanje samopouzdanja temeljenog na onome što radite za druge je velik faktor koji doprinosi anksioznosti", upozorava.

Razumijevanje i prepoznavanje negativnih obrazaca mišljenja ključni su koraci u upravljanju anksioznošću. Razvijanje pozitivnijih navika i terapija također mogu značajno poboljšati mentalno zdravlje.