Foto: 123rf, Pinterest

U TIJELU postoje tri vrste mišića: glatki, srčani te poprečno - prugasti.

Srčani mišić je posebna vrsta prugasta mišičja koje ovim putem nećemo analizirati. Osvrnut ćemo se na preostale dvije vrste mišića. 


 

Glatki mišići osobito se susreću u oblikovanju organa.

Prema veličini, ustrojstvu mišićnih snopova, reakcijama na pojedine vrste podražaja, načinu podraživanja i djelovanju razlikuju se glatki mišići pojedinih organa. 
 

Postoje dvije vrste glatkih mišića.

U jednoj vrsti mišićno je vlakno inervirano i djeluje samo za sebe te nije ovisno o drugim vlaknima. Ova vrsta vlakana glatkih mišića nalazi se u šarenici te zrakastom mišiću oka, ali i u stijenkama brojnih krvnih žila.

Pod drugom vrstom  vlakana glatkih mišića  vlakna su organizirana u snopove koji se međusobno dodiruju, a akcijski potencijal nastao u jednome vlaknu s lakoćom prelazi i u susjedna vlakna. Ova vrsta vlakana glatkih mišića, između ostaloga, nalazi se u stijenci probavnog sustava te žučnih vodova. 
 

Glatki mišići također posjeduju aktinska i miozinska vlakanca, međutim ona nisu raspoređena kao u prugastim mišićima. 
 

Način aktivacije mišića temeljna je razlika između glatkih i skeletnih mišića.

Aktivacija skeletnih mišića događa se isključivo pod utjecajem živčanog sustava, dok kod glatkih mišića aktivaciju može prouzročiti živčana te hormonska stimulacija, istezanje mišića, ali i neki drugi mehanizmi. 
 

Objašnjenje navedenoga proizlazi iz načina aktivacije skeletnih mišića isključivo acetilkolinom koji se izlučuje na završecima motoričkih neurona. Razlog aktivacije glatkih mišića je veliki broj različitih receptorskih bjelančevina koje se nalaze na membranama glatkih mišićnih stanica, a koje mogu započeti proces kontrakcije. Treba spomenuti kako postoje i inhibicijski receptori koji sprječavaju kontrakciju glatkih mišića. 
 

Poprečno prugasti mišići sudjeluju u pokretanju dijelova tijela, odnosno njihovog kostura. Skeletni mišići su aktivni, dok su kosti i zglobovi pasivni dio pokretačkog sustava.

Skeletne mišiće oblikuju manje ili veće skupine prugastih mišićnih stanica. Navedene stanice nazivamo mišićnim vlaknima radi njihova oblika.

Pojedina mišićna vlakna obavija rahlo vezivo, a unutar a unutar snopića povezuje ih unutarnja opna. Svežnjiće i snopove mišićnih vlakana povezuje i oblaže tanka pokrivna opna, dok je cijeli mišić obavijen vanjskom ovojnicom.