AMERIKANKA Sarah Danielle (45) završila je u bolnici nakon tretmana botoksom, a sada javno govori o simptomima koje je doživjela i upozorava druge da se prije estetskog zahvata dobro informiraju o mogućim rizicima. Kako tvrdi, ono što je trebalo biti kratko osvježenje izgleda prije putovanja s prijateljicama pretvorilo se u viš tjedana dug oporavak.

Zahvat koji je pošao po zlu

Danielle je ispričala da je 7. svibnja ove godine otišla na tretman kako bi osvježila lice prije putovanja. Zatražila je 40 jedinica botoksa za područje čela. Nije imenovala kliniku, ali navela je da je zahvat obavila ovlaštena medicinska sestra. Kasnije je, prema njezinim riječima, saznala da joj je ubrizgano 65 jedinica.

Danielle je svoju priču podijelila na TikToku kako bi upozorila druge na moguće komplikacije.

Postupak je bio bolniji nego inače, a na čelu su joj se pojavile kvržice. Medicinska sestra uvjerila ju je da je riječ o normalnoj reakciji, tvrdi Danielle.

Naglo pogoršanje i boravak u bolnici

U danima koji su uslijedili pojavili su se ozbiljniji simptomi. "Zamućen vid, otežano gutanje, svrbež očiju, suha usta, ogroman umor, osjećaj opijenosti i slabost mišića", opisala je. "Situacija je vrlo brzo postala strašna."

U strahu da doživljava moždani udar, Danielle je otišla na hitnu pomoć. Budući da se simptomi nisu povlačili, nakon nekoliko posjeta liječniku provela je sedam noći u bolnici. Prisjetila se i vožnje u kolima hitne pomoći, ne znajući što joj se događa. Oporavak je, kaže, trajao tjednima i bio je "emocionalno iscrpljujuć".

Koji su rizici botoksa?

Danielle tvrdi da se prije zahvata raspitivala o mogućim nuspojavama, ali kaže da su ih u klinici "uvelike umanjivali". Sada poziva druge da prije estetskih tretmana sami istraže moguće rizike i dobro se informiraju o postupku.

Botoks se često koristi u estetske svrhe, ali botulinum toksin primjenjuje se i u liječenju različitih zdravstvenih stanja, među ostalim kronične migrene. Riječ je o neurotoksinu koji privremeno blokira živčane signale mišićima i tako smanjuje njihovu aktivnost.

Nuspojave mogu uključivati bol, oticanje i modrice na mjestu uboda, glavobolju, simptome slične gripi te spuštene kapke ili obrve. U rijetkim slučajevima toksin se može proširiti izvan područja u koje je ubrizgan i izazvati ozbiljnije simptome poput slabosti mišića, problema s vidom, govorom, gutanjem ili disanjem.

Prema američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), preporučena ukupna doza za tretiranje bora na čelu u kombinaciji s borama između obrva iznosi 40 jedinica. Pritom se 20 jedinica primjenjuje na čelo, a 20 između obrva.

Glasnogovornik tvrtke Allergan, vlasnika brenda Botox, uputio je medije na službene upute o proizvodu.

Ashton Collins, direktorica britanskog registra Save Face koji povezuje pacijente s provjerenim stručnjacima, rekla je da slučaj Sarah Danielle nije jedini. Ipak, istaknula je da su kod primjene originalnih proizvoda koje daju odgovarajuće educirani zdravstveni radnici "ozbiljne sistemske reakcije vrlo rijetke".

Kako smanjiti rizik?

Collins je upozorila da se ozbiljni problemi mogu povezati i s krivotvorenim ili neregistriranim proizvodima te tretmanima koje izvode osobe bez odgovarajuće stručne obuke. Nepravilna primjena može povećati rizik od širenja toksina izvan ciljanog područja.

Simptome koje je opisala Danielle nazvala je "jasnim znakovima upozorenja na moguće sistemsko djelovanje botulinskog toksina, što zahtijeva hitnu medicinsku procjenu". Danielle je i ranije više puta koristila botoks bez problema, ali sada upozorava da se ne smije zaboraviti kako "botoks, neurotoksini i fileri sami po sebi mogu biti nesigurni".

"U mnogim slučajevima, kao što je bio moj, to je kockanje u ime taštine", rekla je. Drugima je poručila: "Ako primite injekciju i osjetite da nešto nije u redu, osobito ako su u pitanju promjene vida, otežano gutanje, govor ili disanje, ili neobična slabost, nemojte to ignorirati. Odmah se javite svom liječniku, a ako su simptomi teški, potražite hitnu pomoć."

Collins savjetuje pacijentima da obrate pozornost na moguće znakove za uzbunu, primjerice ako im se doza poveća bez prethodnog dogovora ili ako im se ozbiljna reakcija na tretman objašnjava kao nešto potpuno normalno bez liječničkog pregleda.

Dodala je da bi dozu trebao odrediti zdravstveni radnik na temelju pojedinačnog pacijenta, a ne da pacijent sam traži određeni broj jedinica. Također preporučuje da se prije tretmana provjeri tko propisuje i primjenjuje lijek, zatraži dokaz o odgovarajućoj medicinskoj registraciji te raspita o postupku u slučaju komplikacija.