4. VELJAČE obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka.

Karcinom dojke najčešći je zloćudni tumor kod žena, a čini čak 10% svih tumora općenito. Iako se ne može točno predvidjeti kod koje će se žene razviti, iznimno je važno usavršiti metode prevencije i ranog otkrivanja. Iako čimbenici poput starije životne dobi, obiteljske povijesti bolesti i loših životnih navika povećavaju rizik, preventivne preglede trebale bi raditi sve žene, a ne samo one iz rizičnih skupina. Jedna od tih metoda je i samopregled dojki.

Uz redovite ultrazvučne i mamografske preglede, samopregled je važan alat za rano otkrivanje zloćudnih promjena. Liječnici savjetuju da svaka žena već od 20. godine počne redovito pregledavati grudi. Zabrinjava činjenica da mnoge žene to nikada nisu učinile, iako pregled traje svega desetak minuta mjesečno i može spasiti život.

Iako dosadašnja istraživanja nisu nedvojbeno pokazala da samopregled smanjuje rizik od smrtnosti, a neki stručnjaci ga ne potiču zbog mogućnosti nepravilnog izvođenja, rano otkrivanje ključno je za prognozu bolesti. Redovitim samopregledom žena najbolje upoznaje strukturu svojih dojki i najlakše može uočiti promjene.

Kada i koliko često?

Samopregled je potrebno izvoditi jednom mjesečno. Najbolje vrijeme za to je tjedan dana nakon početka menstruacije, odnosno neposredno nakon njenog završetka. Žene koje nemaju menstruaciju ili doje trebale bi ga raditi uvijek istog dana u mjesecu. Dojke su osjetljive na hormonalne promjene tijekom ciklusa, pa su pred menstruaciju često bolne i natečene, što može otežati pregled.

Kako pravilno izvesti samopregled?

Samopregled se sastoji od promatranja i opipavanja, a najlakše ga je uklopiti u večernju rutinu, primjerice tijekom tuširanja. Možete ga raditi u stojećem, sjedećem i ležećem položaju kako biste što bolje upoznali strukturu svojih dojki.

Prvi korak: Promatranje u ogledalu

Stanite pred ogledalo i svucite odjeću do struka. Prvo spustite ruke uz tijelo, a zatim ih čvrsto oslonite na bokove kako biste napeli prsne mišiće. Pažljivo promotrite izgled dojki. Tražite bilo kakve promjene u veličini ili obliku, promjene na koži poput crvenila, osipa, zadebljanja, nabora ili uleknuća.

Obratite pozornost i na bradavice - jesu li uvučene, ima li ranica ili iscjetka. Potom podignite ruke iznad glave i ponovno promotrite dojke sa svih strana.

Drugi korak: Pipanje pod tušem

Tijekom tuširanja nasapunajte tijelo kako bi vam prsti lakše klizili po koži. Desnom rukom pregledajte lijevu dojku, a lijevom desnu. Koristeći jagodice tri srednja prsta, malim kružnim pokretima prijeđite preko cijele dojke, uključujući područje između dojki i ispod pazuha.

Tražite bilo kakve kvržice, zadebljanja ili promjene u odnosu na prošli pregled. Umjesto pod tušem, ovaj korak možete napraviti i tako da na grudi nanesete losion.

Treći korak: Pregled u ležećem položaju

Lezite na leđa i stavite jastuk ili složeni ručnik pod lijevo rame, a lijevu ruku podignite iznad glave. Time se tkivo dojke stanjuje i olakšava pregled. Ispruženim prstima desne ruke opipajte cijelu lijevu dojku malim kružnim pokretima.

Koristite tri razine pritiska: najprije lagani za površinski sloj kože, zatim srednji i na kraju čvršći pritisak kako biste opipali dublje tkivo. Ponovite postupak i na desnoj dojci, premještajući jastuk pod desno rame. Na kraju, opipajte i područje pazuha u potrazi za povećanim limfnim čvorovima.

Samopregled tijekom dojenja

Samopregled je važno raditi i tijekom dojenja. Iako dojenje smanjuje rizik od raka dojke, pregledom se mogu otkriti problemi poput začepljenih mliječnih kanala, cista ili upala (mastitisa). Dojke nakon dojenja mogu promijeniti oblik, a bradavice postati uvučene, što je normalno, ali je važno razlikovati od promjena koje mogu upućivati na bolest.

Što ako primijetite nešto sumnjivo?

Važno je znati da je osam od deset promjena na dojkama dobroćudne prirode. Ipak, na neke znakove treba posebno obratiti pozornost. Uz opće simptome poput umora i neobjašnjivog gubitka težine, alarmantni mogu biti: gnojan ili krvav iscjedak iz bradavice, nabiranje ili uvlačenje kože, kvržica koja je tvrda, nepomična i nepravilnih rubova, promjene na bradavici poput crvenila ili ranica, kao i promjena veličine ili oblika dojke te oticanje jedne ruke.

Ako uočite bilo kakvu promjenu koja vam se čini sumnjivom, odmah se javite svom liječniku koji će vas pregledati i po potrebi uputiti na daljnje pretrage poput ultrazvuka ili mamografije.

Upornost se isplati

Tkivo ženskih grudi prirodno je neravno i "grudasto", pa prvih nekoliko samopregleda može biti zbunjujuće. Upravo zato neki medicinski stručnjaci nisu skloni preporučivanju samopregleda.

Ipak, to je vještina koja se uči s vremenom i redovitim ponavljanjem. Što bolje upoznate svoje tijelo, lakše ćete prepoznati ono što je normalno od onoga što zahtijeva pažnju. Važno je naglasiti da samopregled nije zamjena, već samo nadopuna redovitim liječničkim, ultrazvučnim i mamografskim pregledima.

Mamografija

Probir, odnosno "screening", način je na koji liječnici traže rane znakove tumora dojke kod žena koje nemaju nikakve simptome. Najčešće se u tu svrhu koristi mamografija, posebna vrsta rendgenskog snimanja, koja se kombinira s pregledom dojki koji obavlja liječnik ili medicinska sestra.

Cilj je pronaći tumor dok je još malen i nema veliku šansu za rast ili širenje, a istraživanja potvrđuju da probir smanjuje smrtnost.

Preporuke nalažu da bi sve žene između 50. i 70. godine trebale biti obuhvaćene probirom. One koje u obitelji imaju slučajeve raka dojke trebale bi s pregledima početi i ranije, o čemu se najbolje posavjetovati s liječnikom.

Važno je znati da mamografija nije 100% pouzdana te su mogući lažno pozitivni nalazi, koji su češći kod žena mlađih od 50 godina i mogu dovesti do nepotrebnih dodatnih pretraga i stresa. Ipak, doze zračenja su zanemarive, a dobrobiti probira daleko nadmašuju rizike.