EKSTREMNE vrućine predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, a dugotrajan boravak na visokim temperaturama može teško opteretiti kardiovaskularni sustav, osobito kod starijih i osoba s postojećim srčanim bolestima. Kardiolozi objašnjavaju kada točno vanjske temperature postaju opasne i kako se zaštititi.

Kako vrućina utječe na zdravlje srca?

Visoke temperature predstavljaju izravno opterećenje za srce, objašnjava za Parade kardiolog dr. Waseem Chaudhry. "Srce mora raditi jače kako bi rashladilo tijelo, a to povećava rizik od srčanih problema", navodi dr. Chaudhry.

Kada tijelo dehidrira i pregrije se, mogu se javiti simptomi poput vrtoglavice, umora, nedostatka zraka, ubrzanog rada srca ili nelagode u prsima, osobito kod osoba s kroničnim srčanim bolestima. "Kod dehidracije se smanjuje količina tekućine u krvotoku, što dodatno prisiljava srce na jači rad kako bi održalo protok krvi", kaže dr. Chaudhry.

Dr. Sandip Patel, interventni kardiolog s instituta Orlando Health Heart and Vascular, ističe da je ključno piti dovoljno tekućine prije izlaska na sunce i nastaviti s hidratacijom tijekom boravka vani kako bi se izbjeglo opterećenje kardiovaskularnog sustava.

Ako osjetite neki od navedenih simptoma, dr. Chaudhry savjetuje da se odmah sklonite na hladno mjesto, popijete vode i prekinete svaku fizičku aktivnost. "Ako se pojave simptomi poput boli u prsima, otežanog disanja, zbunjenosti ili nesvjestice, ili ako se stanje ne popravi, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć", upozorava dr. Chaudhry.

Kada vrućina postaje opasna

Ne postoji jedinstvena temperatura koja je opasna za sve, jer se tolerancija na toplinu razlikuje od osobe do osobe, objašnjava dr. Patel. "Nema strogo određene granice jer se ljudi prilagođavaju klimi u kojoj žive. Problem su nagla odstupanja od onoga na što smo navikli", kaže on.

Primjerice, osoba koja živi u hladnijem podneblju i otputuje na odmor u mjesto gdje je temperatura iznad 32°C bit će u većem riziku od nekoga tko cijelu godinu živi u toplim krajevima.

Iako se tolerancija razlikuje, dr. Chaudhry napominje da dugotrajan boravak na temperaturama iznad 32°C može biti opasan za bilo koga, pogotovo uz visoku vlažnost zraka. "Redovito pijenje vode i pauze u hladu ili klimatiziranom prostoru pomažu smanjiti napor kojem je tijelo izloženo", dodaje on.

Za procjenu rizika, dr. Patel preporučuje praćenje službenih karata toplinskog indeksa. Žuta boja označava rizik za izrazito osjetljive, poput srčanih bolesnika, dok narančasta upozorava na rizik za sve koji teže podnose vrućinu.

Dr. Patel ističe da osjetljivost ne ovisi samo o dobi i zdravlju, već i o trajanju boravka vani i vrsti aktivnosti. "Ako radite nešto naporno dulje od sat vremena, po mom stručnom mišljenju, automatski postajete osjetljivi na toplinu", kaže on.

Kako ostati siguran

Oba liječnika naglašavaju da osobe sa srčanim bolestima, visokim krvnim tlakom, zatajenjem srca ili one koje su preživjele moždani udar moraju biti posebno oprezne. Dr. Chaudhry dodaje da su starije osobe i ljudi koji uzimaju lijekove za tlak ili diuretike također ranjiviji na vrućinu.

Kako biste se zaštitili, bez obzira na zdravstveno stanje, dr. Chaudhry preporučuje izbjegavanje izlazaka tijekom najtoplijeg dijela poslijepodneva i boravak u klimatiziranim prostorima kad god je to moguće. Također savjetuje nošenje lagane, široke odjeće koja tijelu pomaže da učinkovitije otpušta toplinu.

Kardiolozi ponavljaju važnost dovoljnog unosa tekućine prije i nakon boravka na otvorenom. Ako se pojačano znojite, dr. Patel preporučuje napitke ili praškove s elektrolitima. "Kod blage dehidracije, oralna rehidracija djeluje već za 15 do 30 minuta. To je prvi korak. No, ako se onesvijestite, dobijete temperaturu, osjetite lupanje srca, bol u prsima, nedostatak zraka ili se ne osjećate bolje nakon što ste popili tekućinu, odmah idite na hitnu", poručuje dr. Patel.

Uživanje u ljetu zahtijeva oprez. Ako niste navikli na visoke temperature, važno je raditi pauze i sklanjati se u rashlađene prostore. To je jedini način da se sigurno iskoriste prednosti sunčanih dana bez opasnih posljedica.