NAKON djelomične pomrčine Sunca koja je u srijedu, 12. kolovoza, bila vidljiva i iz Hrvatske, liječnici upozoravaju na simptome koji mogu upućivati na oštećenje oka i zahtijevaju liječnički pregled.

Iako Mjesec iz Hrvatske nije potpuno prekrio Sunce, izravno gledanje u Sunčev disk bez odgovarajuće zaštite može oštetiti mrežnicu. Ranije smo upozorili da obične sunčane naočale nisu dovoljna zaštita te da se Sunce smije promatrati samo kroz certificirane filtre ili neizravnim metodama.

Simptomi koje ne treba ignorirati

Oftalmologinja dr. Gabriela Seher objasnila je da izravno gledanje u Sunce može izazvati solarnu retinopatiju, odnosno oštećenje mrežnice uzrokovano intenzivnim Sunčevim zračenjem. Riječ je o svojevrsnoj opeklini na mrežnici, a problem je u tome što oštećenje ne mora odmah boljeti.

Nakon promatranja pomrčine treba obratiti pozornost na bol ili crvenilo oka, osjećaj pijeska i iritacije, zamućen ili iskrivljen vid, nove tamne mrlje u vidnom polju te bilo kakvu naglu promjenu vida. Mogu se pojaviti i problemi s raspoznavanjem boja, čitanjem ili gledanjem u središnjem dijelu vidnog polja. Ako se nakon gledanja u Sunce pojave takvi simptomi, potrebno je javiti se liječniku.

Kako Sunce može oštetiti mrežnicu

Jedna od čestih zabluda jest da je tijekom pomrčine sigurno gledati u Sunce zato što je njegov veći dio zaklonjen. No i mali dio izravno vidljivog Sunčeva diska može emitirati dovoljno intenzivno zračenje da ošteti osjetljive stanice mrežnice.

Solarna retinopatija može nastati nakon vrlo kratkog gledanja u Sunce, a posljedice nisu uvijek odmah očite. U nekim se slučajevima vid s vremenom poboljša, no oštećenje može biti i trajno.

Obične sunčane naočale pritom nisu dovoljne. Za izravno promatranje pomrčine potrebne su posebne naočale za promatranje Sunca ili drugi certificirani solarni filtri. Ako takvu zaštitu nemate, pomrčina se može sigurno pratiti neizravno, primjerice projekcijom Sunčeve slike.

Kako je pomrčina izgledala iz Hrvatske

Djelomična pomrčina 12. kolovoza bila je vidljiva i iz Hrvatske, neposredno prije zalaska Sunca. Zbog toga je za promatranje bio potreban čist pogled prema zapadnom horizontu, a vrijeme početka i stupanj zaklonjenosti razlikovali su se ovisno o lokaciji. U Zagrebu je pomrčina počela oko 19:25, maksimum je bio oko 20:06, dok je Sunce zašlo oko 20:09.

Potpuna pomrčina u isto vrijeme bila je vidljiva iz dijelova Grenlanda, Islanda i Španjolske, dok se iz Hrvatske mogao pratiti samo djelomični dio fenomena.