OVOGODIŠNJI je MasterChef bio nešto drukčiji od prethodnih. Konačne će brojke pokazati je li bio uspješniji. Svakako je dobro što se MasterChef u bar nekim segmentima pokušava mijenjati. Loše je što su promjene nekad nekonzekventne i katkad naivne. Evo glavnih, dobrih i loših značajki ovosezonskog MasterChefa, koji uskoro završava.

Dobro

1. Žiri je bio ozbiljniji i profesionalniji prema kandidatima nego prethodnih godina.

2. Kulinarski zadaci i kuharske tehnike bile su ambicioznije i raznolikije nego ranijih sezona.

3. Koristili su se bolji sastojci nego u većini dosadašnjih hrvatskih serijala MasterChefa.

Loše 

1. Producenti i dalje nisu sigurni je li MasterChef ljigava reality sapunica ili gastronomsko natjecanje.

2. Natjecatelji su uglavnom netalentirani za kuhanje. Dio natjecatelja nije imao minimalni integritet da se bavi bilo kakvim javnim poslom, osim “glume“ u ljigavim sapunicama.

3. Ovogodišnji je MasterChef bio dosadan: producenti ne znaju kako složenije gastronomske zadatke prikazati atraktivno i zabavno.

4. Natjecatelji su bili uobičajeno nepripremljeni, kao da nisu imali profesionalnog trenera.

5. Članovi žirija, premda su dvojica vrlo ozbiljni chefovi, katkad su pokazivali zaista neobično strukovno neznanje. Najveći ovogodišnji promašaj članova žirija dogodio se kad su Ferrana Adriu i njegov restoran elBulli proglasili utemeljiteljima molekularne gastronomije. I nešto bolje obavješteni amateri znaju da je molekularnu gastronomiju utemeljio francuski kemijski fizičar Hervé This.

Pokažu li ovogodišnje završne statistike pad ili stagnaciju gledanosti, jasno je da će se hrvatski MasterChef morati temeljito redizajnirati ili ukinuti. Sadašnja verzija MasterChefa uglavnom nije vrijedna tako dugog gledanja.

Tekst je, uz dozvolu, u cijelosti prenesen s portala Kult Plave Kamenice.