KOPRIVE smo se kao mali bojali i jedino što smo o njoj znali je kako na dodir žari. U međuvremenu nam je postalo jasno da se može koristiti za pripremu raznih finih jela, ali članovi Udruge osoba s invaliditetom "Bolje sutra" iz Koprivnice pokazali su nam da se od koprive mogu napraviti čak i kolači. Inače, grad Koprivnica ime je dobio upravo po toj biljci, a predsjednica ove udruge Marija Mraz objasnila nam je zašto su odlučili koristiti koprivu i što sve od nje pripremaju.

"Kopriva je jako popularna u kuhinji Udruge "Bolje sutra", a sve je krenulo kad nam je jednom prilikom jedna volonterka objasnila blagotvorna djelovanja i utjecaj koprive na zdravlje. Tako je sve krenulo", govori nam Marija.

Bere se dalje od ceste i zagađenja

Iako je kopriva korov i ima je na gotovo svakoj travnatoj površini, nije je dobro brati bilo gdje, naročito ako je spazite uz cestu. Tu je koprivu najpametnije zaobići.

"Koprivu beremo u prirodi, daleko od ikakvih zagađenja. To su mjesta udaljena od prometnica, teže dostupna i blizu šuma. Beremo je od sredine travnja do početka lipnja jer je tada najmekša", kažu iz Udruge.

Prestaje peći tek kad se blanšira

"Kopriva jako peče pa je samim time nije lako nabrati u velikim količinama, pogotovo jer ponekad peče i kroz vinogradarske rukavice, ali i dok odvajamo listiće od peteljke. Tek kada je blanširana prestaje peći", kaže Marija, a objasnila nam je i kako je spremaju da bi je imali za dodavanje u jela tijekom cijele godine:

"Nakon blanširanja stavljamo je u stroj za usitnjavanje i nakon toga je spremna za daljnju obradu. Jako je zahtjevna za obradu, i proces da se od blanširanih listova pretvori u pastu zna potrajati, no uporni smo. Spremnu pastu od koprive spremamo u zamrzivač i tako je imamo dostupnu čitavu godinu."

Ne koriste umjetne dodatke

U njihovim proizvodima od koprive, kažu, nema kemijskih dodataka niti umjetnih bojila. Sve je potpuno prirodno, a proizvode svašta - od slanih do slatkih proizvoda i jela.

"Do sada smo isprobali 52 recepta. Neke proizvode radimo kontinuirano jer ih koristimo gotovu u svakodnevnoj prehrani kao što su široki rezanci ili krpice za juhu. Povremeno radimo razne kolače, štrukle, palačinke, popečke, krempite, breskvice, pite, sirupe i sokove. Pita "Koprivita" čak je osvojila zlatnu medalju na natjecanju "Interslast" 2022. godine", ponosni su članovi Udruge.

Ispričali su nam i kako je izgledala prva izrada tjestenine s koprivom: "Tajna je u velikoj ljubavi prema proizvodu. U početku smo puno griješili i nismo znali točne omjere. Imalo smo puno "otpada" koji smo sa zadovoljstvom pojeli, no takvu tjesteninu nismo mogli poslužiti svojim posjetiteljima. Sada je to već proizvod koji možete staviti uz bok višegodišnjim poznavateljima izrade tjestenine ili ga usporediti s umijećem naših baka koje su to radile čitav život", kažu.

Mariju smo pitali i koje joj je jelo od koprive omiljeno: "Meni kad predsjednici Udruge su sva jela izvrsna i teško je izdvojiti koje mi je najdraže. No, ipak najviše volim kada pripremamo široke rezance s tartufima", kaže.

Dobili smo jedan zanimljiv recept

"U Podravini često jedemo zlevanke. Staro je to tradicijsko jelo koje ipak svaka kuća radi na svoj način. Ovaj recept sam ja napravila prvo za svoju obitelj, a sada je upravo po njemu pečemo i u Udruzi", rekla nam Marija i podijelila recept. 

Ovu zlevanku nazvala je "Ludovikova zlevanka" po Ludoviku Anžuvincu koji je Koprivnicu proglasio slobodnim gradom. Recept s točnim količinama sastojaka i koracima pripreme možete pronaći OVDJE.