Foto: Shutterstock

ŠIROM svijeta ptice se eutanaziraju, smještaju u zoološke vrtove ili uzgajališta, napuštaju, zapostavljaju, najčešće samo zato što vlasnik nije bio u stanju podnijeti ili promijeniti loše ponašanje svoje ptice. S relativno visokim stupnjem inteligencije, papagaji predstavljaju idealnog kućnog ljubimca. U namjeri da se objasne razlike između dobro prilagođene ptice i one s poteškoćama u ponašanju, treba objasniti mnoštvo različitosti, onih između vrste, spola, dobi, porijekla, zdravlja, ishrane, okoline, ali i načina života vlasnika. Najčešći poremećaji ponašanja ptica javljaju se upravo kod papagaja. Za razumijevanje ponašanja ptice potrebno je prisjetiti se da su mnoge uklonjene iz svojih divljih staništa, a mnoge su sačuvale svoja divlja obilježja. U prirodi žive u jatu.

Papagaji su najčešće monogamni i sate provode u sporazumijevanju s partnerom, u hranjenju, a mnoge vrste i u letenju. Zbog tako intenzivnog socijalnog života, zatvoren prostor bez odgovarajućeg društva može za pticu biti psihološka tortura. Ptice je bolje držati u paru, osim u slučaju kada vlasnik može nadoknaditi sve njene potrebe za socijalnom interakcijom. Držanje ptice same u kavezu ipak ima i nekih prednosti. Postaju privrženije, bolje oponašaju i mogu dobro naučiti govoriti.

Što mlađu pticu uzmemo, lakše ćemo je pripitomiti i naučiti govoriti, a također će biti manje poteškoća u ponašanju

Osim treningom, mnoge probleme moguće je spriječiti pažljivim odabirom. Vrste se ne razlikuju samo u veličini, različitosti ishrane i potrebama držanja, nego i karakteristikama u ponašanju. Što mlađu pticu uzmemo, lakše ćemo je pripitomiti i naučiti govoriti, a također će biti manje poteškoća u ponašanju. Isto tako, važno je da vlasnik odabere pticu onog spola koja će mu bolje odgovarati. Uz sve to vrlo je važno pticu dobro odgojiti, što se najbolje čini dok je ptica još sasvim mlada.

Poremećeno ponašanje ptice kućnog ljubimca je vrlo čest problem zbog kojeg vlasnici dolaze kod veterinara. Poteškoće najčešće započinju dosadom i često se razviju sve do neuroza. Inteligentni papagaji zahtijevaju mnoštvo različitosti kako se ne bi dosađivali. Uzroci dosađivanja su: premali kavez, nedovoljno igračaka, jednolična okolina, neizlaženje iz kaveza, nepodoban raspored prečki, usamljenost i nedovoljna pažnja vlasnika.

Dosada je glavni uzročnik većine specifičnih oblika poremećenog ponašanja

Dosada je glavni uzročnik većine specifičnih oblika poremećenog ponašanja, ali posebno je osnova vrištanja i samoranjavanja. Ptice mogu reagirati na svaku promjenu okoline. Neuroza je izraz koji se upotrebljava za opis psihičkog stanja ljudi, no mnogi autori su mišljenja da ga možemo idealno primijeniti na ponašanje zapaženo kod ptica koje nisu prilagođene okolini i načinu života.

Neurozu izazovu i događaji u kući, poput seljenja, učestalih posjeta i stalnog uznemirivanja ili promijenjeno ponašanje vlasnika. Neke ptice su vrlo neurotične zbog drugih kućnih ljubimaca. Držanje ptice u premalom kavezu najčešći je uzrok neuroze. Vrlo društvene vrste, poput tigrica i nimfi, često obole ako ih odvojite od pripadnika iste vrste. Ako se pak drže izdvojeno, ne bi smjele čuti ili vidjeti druge ptice. Tada nastaju frustracije u želji da ostvare fizički kontakt.

Privatnost je papagaju neophodna. Mračna kutija omogućuje ptici skrivanje i u njoj se osjeća sigurno.

Dosadu ili neurozu na vrijeme treba prepoznati i suzbiti, a neurotične i agresivne ptice u zdravoj grupi ukloniti jer mogu uznemiriti čitavo jato

Divlji papagaji mnogo vremena provode tražeći hranu, što je dodatak drugim aktivnostima. Nuđenje hrane, obično ad libitum i držanje papagaja u ruci može izazvati neurozu ili psihogeno prežderavanje, pa samim tim i pretjeranu debljinu. Radi sprečavanja te pojave, dobro je točno odrediti vrijeme hranjenja. Ptici sa psihogenom polidipsijom treba pijenje vode ograniči na dva puta po 10 minuta dnevno.

Takvu pticu trebalo bi pregledati radi moguće bolesti. Kažnjavanje ptice također može izazvati neurozu, zbog straha, ali i ljutnje, jer taj postupak nije u stanju dovesti u vezu sa svojim prethodnim ponašanjem.

Neuroza se u početku ne čini značajnom. Može se ispoljavati nastojanjem ptice da dosegne prečku, skakanjem s prečke na prečku, stalnim tresenjem glave u obliku broja osam, ili stalnim njihanjem glave s jedne na drugu stranu. Da ne bi došlo do pojave specifičnih oblika poremećenog ponašanja, dosadu ili neurozu na vrijeme treba prepoznati i suzbiti, a neurotične i agresivne ptice u zdravoj grupi ukloniti jer mogu uznemiriti čitavo jato.

Svi oblici poremećenog ponašanja uklanjaju se, prije svega, treningom takve ptice. Kad jednom prihvati zapovijed, dodatni napori potrebni su s vremena na vrijeme radi očuvanja interesa ptice, a i očuvanja dovoljno čvrstog odnosa ptica-trener. Osim mladih, i odrasle ptice s problemom ponašanja moguće je trenirati, piše portal Životinje.rs.