NESVAKIDAŠNJI problem pojavio se među stanarima nebodera na Srednjacima, u Zagrebu. Naime, dio stanara se pobunio protiv susjeda koji imaju pse, a koji se navodno neodgovorno odnose prema svojim ljubimcima i ostalim stanarima zgrade, piše RTL.

Dio stanara tvrdi da psi obavljaju nuždu u stubištu i liftu te da za njima nitko ne čisti. Također, smatraju da vlasnici pasa trebaju plaćati veću pričuvu s obzirom na to da troše više vode na kupanje pasa i više koriste lift od onih koji nemaju ljubimce. 

U zgradi s više od 200 stanova 50-ak ljudi ima pse. Domar i predstavnik stanara smatraju kako bi vlasnici ljubimaca trebali izdvajati više novaca za održavanje zgrade.

''Tu bi bila velika pobuna, kao što će i biti, ja to znam. Zajedničku vodu i liftove koriste ujutro prije posla, kad dođu, trče s posla, poslije ručka i onda opet navečer. Četiri puta oni voze ljubimce gore-dolje, a liftovi ne idu na zrak'', kazao je domar.

''Stalno rade liftovi, troše struju, kvare se, čistačice moraju čistiti...To je dosta neodgovorno od njih. Ja nemam ništa protiv tih životinja, ali iskreno da vam kažem, nisam baš oduševljen njihovim vlasnicima'', tvrdi domar.

Zajednička struja se plaća po broju članova u obitelji, a domar tvrdi da nije pravedno da jednako plaćaju umirovljenici i vlasnici ljubimaca koji troše više struje i vode.

''Stariji ljudi nemaju velike mirovine, a zajednička je struja i voda. Vlasnici pasa, kad on dođe izvana, moraju ga okupati, a voda se dijeli samo na broj stanovnika u stanu. Za ljude se traži da se odmah prijavi, a za pse nitko ništa ne prijavljuje'', tvrdi domar.

S ovim se ne slažu svi stanari u zgradi i smatraju prijedlog apsurdnim.

"Trebaju li oni koji su zaboravni, pa dva puta idu u trgovinu plaćati više za lift? Koliki je dozvoljeni broj vožnji liftom? I zašto oni na drugom katu plaćaju isto za struju za lift kao i oni na 12. katu?" pitaju se stanari na drugoj strani.

''Oni su problem, ne samo naš nego cijelog grada, ali kod nas je to malo prešlo granicu. Puštaju ih čak i na hodnicima, po noći ih neće voditi van nego rade nuždu po stepeništu i to nitko ne počisti. U liftu se pas uneredi pa to nitko neće počistiti. Nije čistačica plaćena za takve stvari'', rekao je predstavnik stanara Slavko Paradi za RTL.

"Neki stanari imaju više pasa jer uzimaju pse na čuvanje. Prosječno svaki peti-šesti stan ima bar jednog psa. Ima ih u zgradi više nego djece'', tvrdi predstavnik stanara.

Neodgovorni vlasnici uglavnom su mlađi ljudi, navodi Paradi i ističe kako ima i odgovornih vlasnika pasa koji brinu o svojim ljubimcima.

''Trebalo bi u Kućni red uvesti klauzulu da se za svakog psa plaća barem kao za jednog člana i onda bi neki možda i odustali od držanja psa. Ja nemam ništa protiv tih pasa i tih ljudi, ali neka se odgovorno ponašaju. To je jedino što mi u zgradi tražimo i želimo'', kazao je Paradi.

On je još prije 22 godine predložio da se plaća za psa i tada je dobio prijetnje tužbom. Neki od vlasnika angažirali su odvjetnike koji su rekli kako će ga tužiti jer on nema pravo uvoditi dodatna plaćanja. Plaćanje se ne bi odnosilo na druge ljubimce, nego samo na pse.

"Za papigu ne treba plaćati, jer papiga je ljubimac koji ne pravi nered. Psi su ti koje voze liftom barem dva puta i svaki put lift troši struju, a kad je kiša ili blato nakon šetnje, pas se mora oprati. I nema veze koliko je to vode, oni otvaraju i puštaju vodu da bi oprali psa'', pojasnio je Paradi.

Direktorica poduzeća za čišćenje čije spremačice rade i u toj, ali i u drugim zagrebačkim zgradama, tvrdi da se takve situacije znaju dogoditi, ali da ipak nisu česte.

''Zna se dogoditi da bakica ima psa ili da stari pas ne stigne do lifta, pa Bože moj. Groznije je kada to čovjek napravi koji je svjestan, a toga također ima'', izjavila je direktorica koja je htjela ostati anonimna.

''Ako se vozim ja u liftu, a sa mnom je i moj pas, onda ja trošim za sebe. Zašto bi onda i moj pas morao platiti taj lift?'' pita se direktorica i ističe kako vlasnici pasa moraju biti odgovorni i da je to najbolje rješenje za sve. 

Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu se plaća pričuva i oni su ti koji bi mogli uvesti eventualne promjene u Kućni red.

"Natpolovičnom suglasnošću (koja se utvrđuje prema suvlasničkim dijelovima) suvlasnici mogu donijeti odluku o ograničenju broja kućnih ljubimaca u stambenoj zgradi. No, ako to nisu uredili Kućnim redom ili eventualno Međuvlasničkim ugovorom, predmnijeva se da svaki suvlasnik može imati kućne ljubimce tako da ne uznemiruje ostale suvlasnike ili ne uzrokuje štetu ostalim suvlasnicima", poručili su iz GSKG-a.

Udruga Prijatelji životinja stava je da ovaj problem predstavlja neriješene međuljudske i suvlasničke odnose koji se prelamaju preko kućnih ljubimaca.

''Svi suvlasnici bi se trebali ponašati odgovorno te paziti da njihovi međuljudski odnosi nisu na štetu pasa, odnosno da nisu ugrožene potrebe pasa, npr. da psi mogu normalno ići u šetnju odnosno da ih njihovi skrbnici mogu normalno izvoditi kroz zajedničke prostorije bez straha od susjeda'', poručili su iz udruge Prijatelji životinja.

Kako se zapravo suvlasnici mogu dogovoriti i povećati nekima pričuvu?

Zagrebački odvjetnik Antonio Volarević kaže kako predstavnik stanara nipošto ne može samostalno odlučivati o dodatnom terećenju stanara koji imaju kućne ljubimce.

"On tek može predlagati, ali samo suvlasnici zgrade su ovlašteni međuvlasničkim ugovorom ili odlukom o kućnom redu odlučiti o razmjernom povećanju pričuve za neke posebne slučajeve. GSKG u svome odgovoru ne pojašnjava može li se pričuva povećati samo nekim suvlasnicima, a drugima ne. Međutim, prema pravnoj teoriji i praksi, suvlasnici mogu odlučiti i da pojedini stanari koji npr. češće koriste dizalo ili čiji kućni ljubimci koriste zajedničke dijelove zgrade plaćaju veći doprinos u pričuvu ili dodatni trošak upravitelju zgrade koji brine o održavanju zajedničkih dijelova zgrade iz sredstava zajedničke pričuve", pojašnjava odvjetnik.

"Kako se radi o poslu redovite uprave nekretninom, potrebno je da suvlasnici koji imaju većinu kvadrature cijele nekretnine donesu pisanu odluku o takvom povećanju za posebne slučajeve i za pojedine suvlasnike. Stoga nisu u pravu komentatori iz udruge Prijatelja životinja ako tvrde da bi se o uvođenju dodataka koji bi plaćali skrbnici pasa, trebali složiti svi suvlasnici", zaključio je Volarević za RTL.