AKO JE VAŠ pas uvijek prvi koji provjerava neobične zvukove, njuška torbe gostiju ili gleda što se događa s druge strane ograde, vjerojatno imate psa koji voli istraživati. Takvo je ponašanje najčešće znak znatiželje i prirodne potrebe psa da prikupi informacije o svijetu oko sebe. "Kad kažemo da pas gura nos posvuda, zapravo govorimo o njegovoj prirodnoj radoznalosti. Psi su uz to i iznimno perceptivni", objasnio je za Newsweek veterinar dr. Noe Galvan.

Što pse čini znatiželjnima?

Psi doživljavaju svijet prvenstveno putem njuha. Dok se ljudi uglavnom oslanjaju na vid, psi koriste nos kako bi istražili i razumjeli što se oko njih događa. Kada pas njuška novo područje, zapravo pokušava otkriti tko je ondje bio prije njega, što se dogodilo i ima li u blizini nečeg zanimljivog.

"Neki od znakova da je pas prirodno znatiželjan ili pažljiv prema svojoj okolini uključuju neutralan položaj tijela, uspravne uši, promatranje stranaca ili nepoznatih prostora te, naravno, njuškanje", kaže Galvan.

Prema podacima aplikacije za njegu ljubimaca Wag, drugi znakovi znatiželje mogu biti isprobavanje predmeta lizanjem, pažljivo slušanje, dodirivanje predmeta šapom, promatranje nepoznatih ljudi ili životinja te režanje ili lajanje. "Kada su vani, psi mogu hodati uz ogradu ili njuškati mjesta koja su drugi ljubimci označili. Sve su to informacije o tome tko je ili što ovdje bilo prije njih", dodaje Galvan.

Zašto su neki psi veći istraživači od drugih?

Iako se čini da su neki psi skloniji istraživanju, Galvan ističe da ne postoje pasmine koje su univerzalno znatiželjnije od drugih. Umjesto toga, neke su pasmine povijesno uzgajane s osobinama koje potiču istraživanje, poput lova, traganja ili čuvanja stada. Znatiželja se kod svakog psa može manifestirati drugačije. Pas kojeg vodi njuh pratit će trag na otvorenom, dok će drugi istražiti zvuk u kući jer misli da bi to moglo značiti poslasticu.

"Francuski buldog može biti jednako uporan u istraživanju, ali s drugačijim motivom - čim čuje otvaranje vrećice čipsa u susjednoj sobi, krenut će provjeriti smiješi li mu se kakav zalogaj", kaže Galvan. Pseća znatiželja proizlazi iz kombinacije instinkta za mirisom, socijalne znatiželje, dosade i prirodnog nagona za istraživanjem.

Psi imaju iznimnu sposobnost otkrivanja mirisa, ali samo zapažanje mirisa ne znači nužno da je pas inteligentniji. "Način na koji će pas reagirati na miris često ovisi o njegovoj obuci i nagonu", objašnjava Galvan i kao primjer navodi radne pse poput policijskih ili onih obučenih za otkrivanje eksploziva.

Kada znatiželja postaje problem?

Znatiželja je općenito zdravo ponašanje, ali pse ponekad može dovesti u rizične situacije. Primjerice, pas koji istražuje zvuk tijekom planinarenja mogao bi slučajno susresti opasnu divlju životinju, poput zmije otrovnice.

S druge strane, ta pojačana svjesnost može pomoći i vlasnicima jer ih pas može upozoriti na moguću opasnost u blizini. Najveći problem nastaje kada se pas ne može odvojiti od onoga što mu je privuklo pažnju, napominje Galvan.

Je li moj pas znatiželjan ili tjeskoban?

Nije svaki pas koji sve istražuje nužno samo znatiželjan. Neka ponašanja koja djeluju kao znatiželja mogu biti povezana sa stresom ili tjeskobom, a vlasnik treba prepoznati suptilne razlike. "Stresnom ili tjeskobnom psu može biti teško smiriti se", kaže Galvan.

Znakovi stresa kod psa uključuju cviljenje, dahtanje bez očitog razloga, neprestano praćenje vlasnika, poteškoće s opuštanjem i ponavljajuća ponašanja.

Znatiželjni pas obično će istražiti nešto novo i zatim se vratiti svojoj rutini. Tjeskoban pas, s druge strane, može ostati fiksiran na nešto, teško se smiruje ili pokazuje druge znakove nelagode.

Kako usmjeriti ponašanje znatiželjnog psa

Vlasnici mogu znatiželju svog psa pretvoriti u korisnu aktivnost kroz mentalnu stimulaciju i trening. "Psi su prirodno znatiželjne životinje, posebno oni koji su uzgajani za rad i imaju snažan nagon za obavljanjem zadataka", kaže Galvan. Takvim pasminama često treba više stimulacije kako bi svoju energiju i entuzijazam usmjerili na zdrav način.

To može uključivati više vremena za njuškanje tijekom šetnji, korištenje interaktivnih igračaka, vježbe poslušnosti, igru skrivača s igračkama ili poslasticama te aktivnosti koje se temelje na radu nosom. U konačnici, pas koji želi sve istražiti najčešće samo radi ono što psi najbolje znaju: uči o svom okruženju.