ŠTO MAJKA Priroda može osmisliti, to ne mogu ni najmaštovitiji tvorci fantazije i znanstvene fantastike. Bilo bi potrebno par života da se podrobno istraže sva ta fascinantna stvorenja s kojima dijelimo planet. Pripremili smo vam nekoliko zanimljivih priča iz životinjskog carstva koje će vas ostaviti bez daha.

Nilski konj

Postoje dvije vrste nilskih konja - patuljasti i obični. Ova veličanstvena stvorenja provode dvije trećine svog dana u vodi. Iako se na prvi pogled čine kao nježni divovi, krajnje su opasni. Svake godine, više ljudi nastrada od njih nego od morskih pasa i lavova zajedno.

Ispod njihove 5 cm debele kože, koja ne propušta vodu, nalaze se gusti mišići. Zbog toga su veoma teški. Najveća zabilježena težina iznosila je nevjerojatne 4 tone, što znači da je ta jedinka težila koliko i dva terenska automobila, tvrdi Animal Planet.

Za razliku od većine sisavaca, ovi glomazni kopitari ne plutaju, već tonu. Iako provode 16 sati dnevno u vodi, oni, zapravo, ne plivaju. Oni šetaju pod vodom ili, čak, galopiraju nevjerojatnom brzinom.

Hobotnica

Postoji oko 300 vrsta ovog mekušca izvanzemaljskog izgleda. Nastanjuju sve oceane svijeta i posjeduju nevjerojatnu sposobnost preobražavanja. Tajna njihovih zapanjujućih moći je u koži načinjenoj od elastičnih stanica, koje su ispunjene raznobojnim pigmentom. Svaka stanica u stanju je promijeniti svoju boju i veličinu po volji. Riječ je o prizoru iz neke druge dimenzije. Tisuće stanica se transformira u odnosu na okruženje.

Ali to nije sve što one mogu učiniti. Osim što mijenjaju boju, hobotnice se mogu i preoblikovati. Sposobne su stvoriti kvrge, bodlje, grebene i grube rubove kako bi sličile vegetaciji i kamenju oko sebe. Mogu doslovno nestati.

Možda i najfascinantnija vrsta je Thaumoctopus mimicus, poznata i kao imitator hobotnica. Ovaj prirodni mađioničar posjeduje jedinstveno umijeće transformiranja u najmanje 15 različitih vrsta morskih životinja. Ako je u blizini morski pas, oponašat će otrovnu pljosnatu ribu ili zadobiti bodlje i jarku ružičastu boju koja asocira na ubojitu ribu lava. Toliko su inteligentni, da se od jedne vrste riba, koje ih napadaju, brane tako što oponašaju morsku zmiju otrovnicu koja lovi ove ribe.

Do prije 20 godina, znanstvenici nisu ni znali da imitator hobotnica postoji. Eto koliko su vješte u svom zanatu.

Štakor

Postoji 56 vrsta, ali najrasprostranjeniji je smeđi štakor. Ovaj glodavac ne živi u divljini, jer tamo gdje su ljudi, tamo je i hrana. Množe se nevjerojatnom brzinom. Ženka se okoti 12 puta godišnje, a po okotu ima i do 22 mladunčadi. Budući da se i oni vrlo brzo množe, jedan par štakora godišnje u stanju je okotiti potomstvo od više od 2000 jedinki.

Provlače se kroz rupu veličine novčića. Njihova rebra povezana su s kralježnicom svojevrsnim šarkama, što im dopušta privremeno ih skupiti pod pritiskom. Vode se prema pravilu da ako prolazi glava, proći će i ostatak tijela.

Također su vrsni skakači. Raspon skoka im seže i do 60 cm, što je kao da čovjek može skočiti 3,3 metra uvis. Njihov dugačak rep služi im za balansiranje dok prelaze preko uske putanje, pa su zato vješti u brzom hodu po kablovima.

Ipak, najjezivije su njihove plivačke sposobnosti, zbog kojih mogu savladati i kanalizacijske cijevi. Zadržavaju dah u vodi i do 3 minute, pa ih puštanje vode neće nužno spriječiti da vam prođu kroz wc školjku.

Slon

Dok je ljudsko tijelo sastavljeno od 850 mišića, samo slonova surla ima više od 40.000. To im pruža mogućnost da je vješto koriste od vrha do korijena. Kada su žedni, šire svoje dvije nozdrve dovoljno da upiju onoliko vode koliko će im trebati. U samo jednom potezu, njihova surla može primiti 7,5 litara vode.

Koriste svoju surlu na najdinamičnije načine. Na završetku se nalaze dva manja vrha koja mogu skupljati i opružati na isti način na koji ljudi koriste prste, i tako podići čak i sitne predmete sa zemlje. Prepreku im ne predstavljaju ni sjemenke, koje vrlo pametno mogu zahvatiti unutrašnjošću svojih prstolikih vrhova surle.

Gepard

Ove afričke mačke su najbolji sprinteri u prirodi. Imaju rep dugačak 76 cm koji im služi za održavanje ravnoteže tijekom trčanja. Bez njega bi se pri svojoj velikoj brzini jednostavno prevalili. Ipak, ono što je daleko fascinantnije je nedavno znanstveno otkriće - glava geparda ostaje praktično nepomična u trku. Razlog za to su ušni kanali, duži nego kod ijedne druge mačje vrste. Ispunjeni su tekućinom i dlačicama koje služe kao senzori.

Dok gepard trči, ove dlačice mjere njegove pokrete u odnosu na pomicanje tekućine u ušnim kanalima. Ti podaci se, zatim, šalju u mozak, koji uspješno fiksira glavu kao da je žiroskop, što omogućava ovom predatoru usredotočiti se na plijen u hitrom trku.

Sljepulje

Među najbizarnijim stvorenjima u hladnim oceanskim dubinama obitava i sljepulja. Njena želatinasta glava sadrži red zuba oštrih kao britva. Hrane se mrtvim ribama koje potonu na morsko dno. Imaju veoma specifičan način prehrane. Koristeći svoje oštre zube, uvlače se u leš ribe i jedu je iznutra, a isto bi učinili i živom stvoru.

Posjeduju pomalo odbojan obrambeni mehanizam. Naime, kada su uznemireni, pore na njihovom tijelu luče svojevrsnu ljigu koja se miješa sa slanom morskom vodom i stvara ljepljivu sluz. Jedna sljepulja u stanju je proizvesti skoro 19 litara ove ljige u nekoliko minuta.