Foto: Guliver Image/Getty Images

NA DANAŠNJI datum prije točno 60 godina rodio se Steve Jobs. U proslavi okrugloga rođendana spriječila ga je prerana smrt u listopadu 2011. godine.

I iako su mnogi tijekom godina u pitanje dovodili njegove inovacije, Steve Jobs je nesumnjivo jedno od najvećih imena računalnog svijeta.

Jobs je Apple osnovao davne 1976. godine, zajedno s dugogodišnjim prijateljem Steveom Wozniakom. Zajedno su na tržište pustili Apple II, prvo računalo za osobnu uporabu u povijesti. A u posljednjih 40-ak godina Jobs se dokazao kao jedan od najvećih inovatora kojega je svijet tehnologije ikad upoznao; zahvaljujući njemu osobna računala imaju svoj današnji izgled i funkcionalnost.

Jobs je svojim inovacijama promijenio i "novo" tehnološko doba: iPod, iPhone, iPad postali su, svaki u svoje vrijeme, "must have" za svakoga tko je želi držati korak s trendovima.

Posvojila ga radnička obitelj

Steven Paul Jobs rodio se 24. veljače 1955. godine kao sin nevjenčanih studenata Joanne Schieble i rođenog Saudijca Abdulfattaha Jandalija. Roditelji su Stevea Jobsa dali na posvajanje te je završio u kalifornijskoj radničkoj obitelji Paula i Clare Jobs.

Nekoliko mjeseci nakon što su ga dali na posvajanje, njegovi biološki roditelji su se vjenčali i dobili kćer Monu, koja za svoga brata nije znala sve do svojih srednjih godina. "Novi" roditelji Stevea Jobsa živjeli su u Silicijskoj dolini, "srcu američke elektroničke industrije".

Dok je u svojim srednjoškolskim danima tijekom ljetnih praznika radio u tvornici Hewletta Packarda u Palo Altu upoznao je studenta Stevea Wozniaka. Jobs je napustio fakultet nakon jednog semestra te je počeo raditi za tvrtku Atari koja je razvijala kompjuterske igre. Taj posao je prihvatio kako bi skupio novac za put u Indiju. S putovanja po Indiji se vratio s obrijanom glavom, obučen u tradicionalnu odjeću te ispunjen novim iskustvima s halucinogenom drogom LSD. Od toga putovanja pa sve do kraja svog života, Jobs je ostao budist i vegetarijanac.

Izbačen iz Applea

Vratio se na posao u Atari te se priključio lokalnom kompjuterskom klubu sa svojim prijateljem Steveom Wozniakom koji je dizajnirao i stvarao svoj kompjuter. 1976. godine je uspješno, u pretprodaji, uspio prodati 50 komada Wozniakovih kompjutera te je uspio uvjeriti lokalnog distributera elektroničkih dijelova da mu da komponente na kredit. Bez posuđenog novca ili da se morao odreći udjela u poslu, Jobs je uspio lansirati prvu "mašinu" nazvanu Apple 1.

Kompaniju je nazvao po svome omiljenom voću. Zaradu od prvog Applea je uložio u poboljšanu verziju, Apple 2, koja se na kalifornijskom kompjuterskom sajmu pojavila 1977. godine. Razvoj novog kompjutera je bio skup pa je Jobs nagovorio lokalnog investitora, Mikea Markkula, da mu bude jamac za kredit od 250 tisuća dolara. Njih su dvojica, zajedno s Wozniakom, osnovali kompaniju Apple Computer.

Novi model je brzo uspio te je postao hit na tržištu, a do kraja svoje proizvodnje 1993. godine prodano ih je šest milijuna. No, pojavili su se strahovi zbog Jobsovog neiskustva u vođenju tvrtke te su zaposleni profesionalni menadžeri kako bi je vodili. Jedan član Appleove uprave je rekao da se Jobsa ne može kontrolirati. 1984. godine je lansiran Macintosh, a tvrtka se našla u financijskim problemima. Pad u prodaji i povećano nezadovoljstvo zbog ono što su zaposlenici zvali "Jobsovim autokratskim stilom", rezultirali su unutarnjim borbama za prevlast i izbacivanjem Jobsa iz kompanije.

Jobs i Pixar

No, Jobs se već bio osigurao i na drugim područjima. Godine 1985. je osnovao tvrtku NeXT Computer, a godinu kasnije je kupio Graphics Group od redatelja "Ratova zvijezda" Georga Lucasa. Tvrtku je Jobs preimenovao u Pixar, a proizvodila je ekstremno skupi hardver za kompjutersku animaciju koji su koristili mnogi filmski studiji, uključujući i Disney. Jobs se prebacio s proizvodnje kompjutera u stvaranje kompjuterskih animiranih filmova. Prekretnica je stigla 1995. godine s filmom "Toy Story", koji je diljem svijeta zaradio više od 350 milijuna dolara. Nakon njega je Jobsova tvrtka napravila i "Život buba", "U potrazi za Nemom" i "Čudovišta iz ormara".

Godinu kasnije je Apple platio više od 400 milijuna dolara za NeXT Computer te se Jobs vratio u tvrtku koju je osnovao. Nije gubio vrijeme i odmah je zasjeo na mjesto izvršnog direktora. Apple 2001. godine izbacuje iPod koji je zadovoljio potrebu potrošača za "glazbom u pokretu" i postao legendaran zbog dizajna karakterističnih bijelih slušalica. Kako bi njegova nova "mašina" imala smisla, Jobs je pokrenuo iTunes te omogućio potrošačima skidanje glazbe s interneta i stvaranje svojih play lista.

2003. godine mu je dijagnosticiran rak gušterače, a u prvim trenucima odbacivao je ideju o operaciji. Okrenuo se alternativnim terapijama, uključujući i posebnu prehranu. No, godinu kasnije je ipak operiran. Svoju bolest čuvao je u tajnosti i za nju je znao samo manji broj ljudi iz Applea.

Nedugo nakon njegove smrti na tržištu se pojavila i biografija jednostavno nazvana "Steve Jobs".

U pitanju je knjiga koju je na temelju četrdesetak intervjua sa samim Jobsom, ali i članovima njegove obitelji i bliskim suradnicima u posljednje dvije godine objavio autor Walter Isaacson. Riječ je o jednoj od rijetkih, ako ne i jedinoj, verziji Jobsove biografije koja je imala njegov blagoslov. Uostalom, Jobs je sam poručio Isaacsonu da napiše njegovu biografiju, "kako bi djeca znala istinu nakon njegove smrti".

Jobs Isaacsonu dao odriješene ruke

"Ne bojim se i ne želim ništa prešutjeti ili skriti. Nisam ponosan što je moja djevojka zatrudnjela kad su mi bile 23 godine, ali o svemu tome možeš pisati i neću provjeravati što si napisao. Imaš potpunu slobodu, knjigu ću kupiti kad bude u prodaji i pročitati je", kazao je Jobs Isaacsonu.

Nažalost, Jobs nije dočekao izdavanje svoje biografije, ali su u njoj svijetu napokon ponuđeni svi oni detalji koje je Jobs za života "skrivao". U pitanju su detalji koji svjedoče njegovoj prgavoj naravi, ali i prijateljevanju s rivalima poput Billa Gatesa, gotovo do posljednjih dana života. Tako je za Gatesa utvrdio da mu nedostaje inovativnosti te da mu bolje ide u filantropskim nego tehnološkim vodama.

Prestao ići u crkvu zbog gladnih u Africi

U knjizi se otkriva kako nije podnosio autoritete, te da je svoju prgavost, ali i iznimnu inteligenciju pokazivo još u školskim danima. Kad adolescent je prestao i ići u crkvu, nakon što je vidio slike gladne i siromašne djece u Africi, a svećenik mu nije znao objasniti kako Bog to dopušta. Kasnije je postao zen budist.

U biografiji je opisan i njegov odnos s Ericom Schmidtom, kao i razmjeri "rata" Applea i Googlea. Jobs je smatrao kako je Android ukradeni proizvod, te je Isaacsonu poručio kako je spreman potrošiti svu snagu i novce na uništenje Androida.

Obama se boji povrijediti druge, on je nikakav lider

U biografiji se spominje i njegov odnos, to jest nedostatak odnosa s izvanbračnom kćeri. Chrisann Brennan, majka njegove izvanbračne kćeri kazala je kako "oni koji su odbačeni kao djeca često kasnije u životu ponavljaju grešku svojih roditelja i odbacuju vlastitu djecu". O svojim biološkim roditeljima Jobs nije voli pričati, etiketiravši ih isključivo kao "jajašce i spermij".

Dotaknuo se Jobs i politike, a u biografiji je prikazano i njegovo razočaranje Obamom, za kojeg je utvrdio da nema "snage biti pravi lider, jer se boji povrijediti nekog drugog, a tako se ne može vladati". Zato se Jobs nije bojao povrijediti svoje suradnike, o čemu u biografiji govori njegov kolega iz osamdesetih, Andy Hertzfeld, koji govori kako je Jobs nerijetko bio i okrutan.

Kad umrem svašta će pričati o meni

Nekoliko mjeseci prije smrti u bolovima, nemoćan i mršav do neprepoznatljivosti, pozvao je pisca svoje biografije i rekao mu: "Walter, napiši sve što si doznao jer, kad umrem, svašta će pisati o meni pa neka moja djeca znaju pravu istinu".