Đoković i Aniston hvale intervalni post, popričali smo s autorom hit knjige o njemu

Đoković i Aniston hvale intervalni post, popričali smo s autorom hit knjige o njemu
Foto: Press

U ZADNJE vrijeme puno se priča o intervalnom postu, a neke poznate osobe, poput Jennifer Aniston ili najboljeg tenisača na svijetu Novaka Đokovića, tvrde da je upravo intervalni post zaslužan za njihovo zdravlje, mladolik izgled, vitku liniju i kondiciju. Mnogi koji prakticiraju intervalni post tvrde da se osjećaju bolje, da imaju više energije i više snage.

Razgovarali smo s P. A. Straubingerom, jednim od autora hit knjige Fontana mladosti u kojoj je opisan intervalni post, odnosno autofagija.

Koliko dugo prakticirate intervalni post?

Počeo sam 2008. godine kad sam u jednom od intervjua koje sam radio za svoj film Na početku bijaše svjetlo čuo za fenomen posta, odnosno autofagiju, i kako je za zdravlje dobro ne jesti po barem 14 sati dnevno. Već sam prije imao iskustva s duljim postom koji bi trajao otprilike tjedan dana. No, postio sam samo jednom tjedno tijekom praznika. Nisam percipirao post od 14 sati kao "post". Tada nisam znao za izraz "intervalni post". Samo sam počeo postiti svaki dan jer je bilo vrlo jednostavno. Izgubio sam višak masti u tijelu i osjećao sam se dobro. Nakon 2010. godine istraživanja su pokazala da bi bilo bolje postiti po 16 sati, umjesto 14, što mi je bilo jednako lako postići. Od tada svakodnevno prakticiram post 16:8, odnosno postim 16 sati u danu, a jedem preostalih 8. Otkad je Yoshinori Ohsumi 2016. godine osvojio Nobelovu nagradu za medicinu zbog svog istraživanja o autofagiji, intervalni post je postao glavna tema u medijima i stekao veliku popularnost.

Zašto ste počeli prakticirati intervalni post?

Zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje.

Postoje li neka istraživanja o efektima posta na ljudsko zdravlje?

Da, postoji mnogo istraživanja, ne samo o utjecaju posta na ljudsko zdravlje nego o pozitivnim efektima posta i autofagije na sve žive stanice. Tijekom istraživanja na životinjama znanstvenici su uočili da post može usporiti efekte starenja za jednu trećinu. Vjerojatnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti, raka i ostalih bolesti je drastično smanjena ako ima dovoljno autofagije u organizmu. Možda da objasnim što je točno autofagija. Autofagija je proces živih stanica koji je najjači tijekom posta. Autofagija je poput odvoza smeća ili još bolje reciklaže smeća koja počinje kada se stanica ne može ”nahraniti” iz okoline. Stanica počinje čistiti i reciklirati vlastite otpadne tvari. Možete zamisliti kako bi to bilo kada odvoz smeća u gradu ne bi dolazio redovito i kada bi sve smeće ostalo na ulicama. To su pravi uvjeti za bolesti i zaraze. A upravo to se događa kad jedete tri obroka na dan, s međuobrocima između. Vaše stanice nikada uistinu nisu u mogućnosti počistiti same sebe i riješiti se svih otpadnih tvari, i to je podloga za mnoge bolesti i ubrzanje procesa starenja.

Kakav utjecaj post ima na gubitak kilograma?

Nedavno istraživanje Sveučilišta u Grazu je pokazalo da tijekom četiri tjedna intervalnog posta možete u prosjeku izgubiti 3,5 kilograma. No, iz našeg iskustva, postoje velike razlike. U našoj internetskoj zajednici javljali su se ljudi koji su izgubili i do 30 kilograma i neki koji nisu izgubili gotovo ništa. Što se mene tiče, ja nisam nikad postio kako bih izgubio kilograme i moja je težina ostala ista tijekom svih godina, ali se tjelesna masnoća pretvorila u mišićnu masu, tako da kilogrami nisu uvijek jedino važno mjerilo.

Koje ste učinke intervalnog posta Vi primijetili?

Kao što sam upravo rekao, manje masnog tkiva, više mišićne mase. I imunološki sustav je snažniji. Uživam u fazama posta, imam više energije. I da, nadam se ostati mladolik i zdrav do duboke starosti.

Smije li se baviti sportom tijekom posta?

Apsolutno. Ako želite sagorjeti masne naslage, najučinkovitiji način za to je trenirati vježbe izdržljivosti tijekom faze posta. Jedino nije preporučljivo raditi anaerobne vježbe poput dizanja utega. Čak postoji i "lean gains" metoda body buildinga – s dizanjem utega se započinje na kraju faze posta i jede se neposredno nakon treninga kako bi se maksimizirala pretvorba masti u mišiće. Tako da mit da je post loš za mišiće nije istinit. Istinit je samo ako se prestanete kretati.

Je li bilo teško započeti s intervalnim postom na početku?

Za mene ne, jer sam bio uključen u post, meditaciju i mentalni rad od 90-ih godina. No, ima ljudi kojima je post veliki izazov, zbog svojih sustava uvjerenja koje imaju o hrani i zbog toga što hrana ne samo da hrani naše fizičko tijelo, već hrani i naše "emocionalno tijelo". Ako pronađemo način da nahranimo svoje "emocionalno tijelo", primjerice meditacijom i drugim mentalnim tehnikama opisanim u knjizi, tada postanemo neovisniji o tom svojstvu hrane.

Jedete li normalno u periodu posta? Postoji li nešto posebno što moramo jesti u periodu posta ili možemo jesti bilo što?

Jedem normalno. Ne postoji ništa što moramo jesti, no, naravno, jesti svježe i zdravo je i dalje dobro za naše tijelo. U našoj knjizi također predlažemo provjeriti koju vrstu hrane naše tijelo najviše treba, primjerice trebate li više proteina ili vaše tijelo preferira više ugljikohidrata. Vjerujemo da su naša tijela drugačija i da imaju drugačije potrebe.

Što možemo učiniti ako se počnemo osjećati vrlo gladno ili loše tijekom posta?

U mnogo slučajeva pomaže piti odgovarajuću vrstu tekućine i čajeva.

Kome biste preporučili intervalni post, a kome ga ne biste preporučili? Postoje li neke opasnosti intervalnog posta?

Preporučujemo intervalni post svim odraslim ljudima, a ljudi s kroničnim bolestima bi prije prakticiranja posta trebali potražiti savjet liječnika.

Koje vrste intervalnog posta postoje?

Postoji post 6:1 i 5:2, a to znači 1 dan posta i 6 dana jedenja, ili 2 dana posta i 5 dana jedenja. Postoji i post u kojem se jedan dan jede, a drugi dan posti. A postoji i post 16:8, a to znači 16 sati posta i 8 sati jedenja koje možete produžiti i na 18:6 ili 20:4, itd. Mi preporučujemo post 16:8 zbog toga što se čini mentalno najmanje zahtjevnim ako dobijete korist hrane najmanje jednom dnevno, što je i u skladu s našim biološkim ritmom.

Koja je razlika između prakticiranja posta i prakticiranja neke određene dijete?

Prakticiranjem bilo koje dijete nikada ne ostvarujete u potpunosti dobrobiti autofagije. Također, intervalni post je savršeno jednostavan i ne košta ništa, čak i čuva novac.

Zašto nije preporučljivo samo jesti manje?

Zbog toga što želimo ostvariti sve efekte autofagije, zajedno s unutarnjim čišćenjem stanica i pomlađivanjem.

Mogu li se piti kava ili čaj tijekom posta? Koje je druge tekućine dozvoljeno konzumirati tijekom posta?

Da, možemo piti čajeve i crnu kavu koliko god želimo. No, ništa više. Možda vodu s nekoliko kapi limunovog soka ili đumbirom.

Što je točno autofagija i kako funkcionira?

Autofagija dolazi od grčkih riječi i znači "jesti samoga sebe", no naše stanice zapravo ne jedu same sebe, one "jedu" ili bolje rečeno, recikliraju svoje otpadne tvari. Stanice započinju taj process nakon 12 do 14 sati posta. No, efekti su jači ako post traje dulje.

Kada i kako je autofagija otkrivena?

Proces autofagije je prvo primijećen u stanicama štakora koji su postili u pokusima provedenima 60-ih godina prošlog stoljeća. No, znanstvenici nisu razumjeli taj proces i mislili su da će stanice početi izjedati same sebe – tako je autofagija dobila ime. Tek 90-ih godina je japanski znanstvenik Yoshinori Ohsumi počeo provoditi više istraživanja i shvatio da je proces autofagije jedna vrsta staničnog odvoza otpada. On je 2016. godine dobio Nobelovu nagradu iz medicine za svoje istraživanje koje je pomoglo ponovno vratiti fokus na post. Danas znanstvenici poput gerontologa Valtera Longa sa Sveučilišta u Kaliforniji govore da je post najsnažniji lijek za naše tijelo.

Je li autofagija nešto "neprirodno" za naša tijela ili je nešto za što su naša tijela stvorena?

Naša tijela su, naravno, stvorena za post. Ona imaju mnogo strategija da se nose s periodima gladi. Zbog toga što je milijunima godina post bio normalni dio svakodnevice. Samo kratki period povijesti ljudi su u mogućnosti da cijelu godinu imaju oko 3 obroka na dan s međuobrocima između. No, to je jedini scenarij za koji naša tijela nemaju apsolutno nikakvu strategiju. I zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija kaže da 2,2 milijarde ljudi pate od posljedica prejedanja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara