IAKO je najveći otok na svijetu, Grenland je za mnoge i dalje velika nepoznanica, misterij okovan ledom. No, ova arktička zemlja nudi puno više od beskrajnih ledenjaka. Ispod bijelog pokrivača krije se bogata kultura, fascinantna povijest i nevjerojatni krajolici koji samo čekaju da budu otkriveni.

Najveći otok na svijetu

Grenland je službeno najveći otok na svijetu koji nije kontinent, s ukupnom površinom od 2,16 milijuna četvornih kilometara, što ga čini 12. najvećom zemljom svijeta. Gotovo 80 posto njegove kopnene mase prekriveno je golemim ledenim pokrovom, drugim najvećim na svijetu nakon Antarktike, koji na nekim mjestima doseže debljinu i do 3.500 metara. Ipak, područje bez leda otprilike je veličine Švedske.

Galerija

Krajolici Grenlanda nevjerojatno su raznoliki - od istočne do južne obale, od Arktičkog kruga do krajnjeg sjevera, svaki dio otoka nudi jedinstvene prizore i avanture. Geološki je iznimno bogat, s obiljem rijetkih minerala, dragog kamenja te procijenjenih 50 milijardi barela nafte i plina, čije je vađenje zbog surove klime i danas velik izazov.

Najveći nacionalni park na svijetu

Na Grenlandu se nalazi najveći nacionalni park na svijetu, koji obuhvaća čitav sjeveroistok otoka i predstavlja utočište za arktičku divljinu. Ovdje je i najaktivniji ledenjak sjeverne hemisfere, Sermeq Kujalleq, poznat i kao ledenjak Jakobshavn, koji hrani spektakularni Ilulissat Icefjord, jedno od tri UNESCO-va područja svjetske baštine na otoku.

Iako se često povezuje s Islandom, Grenland također ima termalne izvore, a na otoku Uunartoq moguće se kupati u prirodno zagrijanoj vodi. S druge strane, drveća gotovo i nema, a najveće "šume" mogu se pronaći tek na jugu. Ono čime se Grenland može pohvaliti jest najčišći zrak i voda na svijetu - ovdje možete bez straha piti iz bilo kojeg potoka.

Zelena zemlja i drevni narodi

Iako je danas većinom bijel, otok nosi ime Grenland, odnosno "Zelena zemlja". Ime mu je, naime, dao Erik Crveni, islandski prognanik koji se nadao da će privlačan naziv privući više doseljenika. Neki povjesničari vjeruju da je klima u to vrijeme bila toplija, što je olakšalo naseljavanje. Znanstvenici su pak potvrdili da je Grenland doista bio zelen prije više od 2,5 milijuna godina.

Autohtoni Inuiti svoju su zemlju nazivali "Inuit Nunaat" (zemlja naroda), a danas se koristi naziv "Kalaallit Nunaat" (zemlja Grenlanđana). Prema povjesničarima, prvi ljudi stigli su na Grenland oko 2500. godine prije Krista, a tijekom stoljeća slijedilo ih je nekoliko migracijskih valova iz Sjeverne Amerike.

Početkom 10. stoljeća južni dio naselili su Vikinzi s Islanda, no njihova su naselja nestala do kraja 15. stoljeća. Današnji grenlandski Inuiti izravni su potomci naroda koji je migrirao iz Azije u 13. stoljeću. "Ljudi su naseljavali Grenland više od 4.500 godina." Ostaci vikinških ruševina i danas se mogu posjetiti na jugu otoka.

Strateška točka na karti svijeta

Grenland je autonomna zemlja unutar Kraljevine Danske. Iako je geografski dio sjevernoameričkog kontinenta, politički i kulturno tisućljećima je povezan s Europom. Danska je Grenlandu dodijelila samoupravu 1979. godine, a proširena je 2009., čime je lokalna vlada dobila još veće ovlasti.

Njegov strateški položaj desetljećima privlači interes Sjedinjenih Američkih Država. Donald Trump nije prvi američki čelnik zainteresiran za osiguravanje Grenlanda, najvećeg svjetskog otoka. SAD je još 1946. ponudio 100 milijuna dolara za kupnju otoka, no ponuda je odbijena.

Strateški interes SAD-a leži u tri ključna razloga: rano upozoravanje na balističke projektile zbog najkraće rute između Rusije i SAD-a koja prelazi preko Grenlanda, kontrola novih trgovačkih ruta koje se otvaraju topljenjem arktičkog leda te pristup golemim mineralnim bogatstvima.

SAD već ima vojnu bazu Pituffik na Grenlandu, no raste zabrinutost zbog ruskog i kineskog interesa u regiji. Iako bi vojna akcija za preuzimanje otoka tehnički bila izvediva jer Grenland nema vlastitu vojsku, takav bi potez protiv Danske, saveznice u NATO-u, gotovo sigurno značio kraj saveza i izazvao golemu sigurnosnu krizu u Europi.

Najniža gustoća naseljenosti na svijetu

S populacijom od svega 56.000 stanovnika, Grenland ima najnižu gustoću naseljenosti na svijetu. Gotovo četvrtina stanovništva živi u glavnom gradu Nuuku, koji je s oko 18.000 stanovnika ujedno i najveći grad na otoku. Danas je 88% populacije inuitskog ili mješovitog podrijetla. Važno je napomenuti da se ispravan naziv za autohtoni narod koristi Inuit ili Kalaallit, dok se izraz "Eskimi" smatra zastarjelim i nepoželjnim.

Život na Grenlandu jedinstven je spoj tradicionalnog i modernog. Nije neobično vidjeti pseće zaprege parkirane pored motornih sanjki, a u supermarketima se uz uvoznu robu prodaje i meso tuljana, kitova ili sobova ulovljeno na tradicionalan način.

Svi gradovi na obali

Sva naselja na Grenlandu, s izuzetkom Kangerlussuaqa, smještena su na obali. Ne postoje ceste ni željeznice koje povezuju gradove; sav prijevoz odvija se zrakoplovima, brodovima, helikopterima, motornim sanjkama ili psećim zapregama. Najduža cesta na otoku duga je tek 35 kilometara. Stoga ne čudi da više Grenlanđana posjeduje brod nego automobil.

Zanimljivo je da se glavna međunarodna zračna luka ne nalazi u glavnom gradu Nuuku, već u Kangerlussuaqu, koji ima stabilnije vremenske uvjete. Na Grenland se može doći isključivo letovima iz Danske ili Islanda. Šarene drvene kuće, povijesno obojene prema namjeni zgrade, danas su zaštitni znak grenlandskih gradova i naselja.

Jezik, umjetnost i glazba

Službeni jezik je grenlandski (Kalaallisut), iako većina stanovnika govori i danski te engleski. Riječi poput "kajak" (qajaq) i "iglu" potječu upravo iz grenlandskog jezika. Tradicija je i danas živa - od izuma kajaka, preko spektakularne nacionalne nošnje od tuljanove kože, do izrade tupilaka, figurica fantastičnih bića koje su nekoć imale šamansko značenje, a danas su prepoznatljiv suvenir.

Grenland ima i iznenađujuće živahnu glazbenu scenu, a festivali poput Akisuanerita u Nuuku i Arctic Soundsa u Sisimiutu privlače posjetitelje tijekom cijele godine.

Okusi Arktika

Tradicionalna grenlandska kuhinja temelji se na lovu i ribolovu. Nacionalno jelo je "suaasat", gusta juha od mesa tuljana, kita, soba ili morskih ptica. Moderna kuhinja spaja tradicionalne namirnice s međunarodnim utjecajima, pa na jelovnicima možete pronaći burgere od mošusnog goveda ili tajlandski curry s kitovim mesom.

Poseban doživljaj je grenlandska kava, plamteći koktel s viskijem i likerima koji priča priču o otoku. Postoje i tri lokalne mikro-pivovare čija piva vrijedi kušati.

Divljina i fenomeni prirode

Ljeta na Grenlandu mogu biti iznenađujuće topla, s temperaturama koje na jugu dosežu i do 20°C. Iznad Arktičkog kruga od kraja svibnja do kraja srpnja sunce uopće ne zalazi, stvarajući fenomen ponoćnog sunca. Zimi, pak, duga polarna noć pruža savršene uvjete za promatranje polarne svjetlosti.

Grenlandski pas za vuču sanjki i danas je ključan za zimski prijevoz lovaca, a kako bi se očuvala čistoća pasmine, zabranjeno je dovoditi druge pasmine pasa sjeverno od Arktičkog kruga. Ljeti su vode oko otoka prepune kitova, a kad se snijeg otopi, arktička tundra oživi s mnoštvom šarenog divljeg cvijeća.

Avantura za aktivne putnike

Za ljubitelje adrenalina, Grenland nudi vrhunsko heli-skijanje i skijaško planinarenje po netaknutim padinama. Najpoznatija pješačka staza je Arctic Circle Trail, 160 kilometara duga ruta od Kangerlussuaqa do Sisimiuta. Otok je također domaćin nekih od najtežih utrka na svijetu, poput maratona u Nuuku i skijaške utrke Arctic Circle Race.