U SURADNJI s Yugopapirom, donosimo vam intervju iz 1987. godine s predsjednikom Društva hrvatskih naturista, Mladenom Noršićem.

Kolovoz 1987. godine: Odmor bez odjeće samo je jedan od načina oslobađanja, ostale komponente naturizma uključuju više boravaka u prirodi, rekreaciju, druženje prije svega obitelji, uključujući i djecu. Krajnji je cilj da pojedinac postane stabilniji, zdraviji, za sebe pa time naravno i za društvo - smatra predsjednik Društva hrvatskih naturista, Mladen Noršić...

U Zagrebu već niz godina djeluje Društvo naturista Hrvatske. Unatoč povremenim napisima u novinama ili ponekim magazinima, o njemu se još nedovoljno zna. Koliko to Društvo postoji, koje su mu aktivnosti i planovi?

Naše je Društvo relativno mlado. Tek iduće godine punimo prvi jubilej - 10 godina postojanja. Prije nego je osnovano društvo, za naturizam su stvoreni uvjeti na obali Jadrana. Primat u tome nosi "Koversada", u kojoj je i osnovano prvo Društvo naturista Jugoslavije. Kako se povećavao broj stranih naturista u našim krajevima, povećavao se interes i kod nas, prvo u privredi (turističkoj), a zatim, kako se društvena klima mijenjala, tako su se stvarali uvjeti za organiziranje društva.

Često u novinama možemo pročitati da se govori o nudistima umjesto o naturistima, da se ti pojmovi često brkaju ili poistovjećuju, premda neka velika razlika ne postoji i ne znamo jesu li te naše brojne plaže nudističke ili naturističke. Objasnite nam distinkciju između nudizma i naturizma?

Nisam pristaša iscrpljivanja u nastojanjima da se pojmovi definiraju. Nudizam i naturizam su pozitivni za one kojima to odgovara.

Mnogi naprosto zavide onima koji imaju "hrabrosti" za taj tako jednostavan čin, ali ih sprječavaju neke unutrašnje kočnice, odgoj, predrasude i razne frustracije. Da je tome tako, govori nam u prilog činjenica i jedna emisija Radio Zagreba u kojoj su sudjelovali mnogi anonimni ljudi i govorili da nemaju ništa protiv, ali da se sami ne bi usudili javno skinuti. Rekli su i da zavide onima koji se usude. Protivnicima nudizma i naturizma, nije bitna razlika između ta dva pojma, njima je sve to nemoralno.

Za one koje ipak intrigira razlika između tih dvaju pojmova, treba reći da je nudizam uži pojam koji podrazumijeva kupanje i sunčanje bez odjeće, što znači da je to samo ljeti na mjestima gdje za to postoje uvjeti, ili čak na nekim skrovitim "divljim plažama". Naturizam je širi pojam, moglo bi se reći da se radi o svojevrsnom pogledu na život, što znači ujedno i nastojanje da se čovjek oslobodi barem dijela utega koji suvremeni način i tempo života nameće. To su fizička i psihička opterećenja koja su u biti neprirodna.

Skidanje odjeće je samo jedna od manifestacija odnosa prema prirodi i prirodnom. Pošto je to neuobičajeno za većinu, onda to izaziva toliko pažnje. Kada se, konkretno, govori o brojnim nudistima na našoj obali, onda se stvarno i radi uglavnom o nudistima. Oni svoj "povratak prirodi" najčešće počinju i završavaju u tih dvadesetak dana godišnjeg odmora. Savladali su prvu stepenicu, dio njih će u "normalnim" društvima izbjegavati "priznati" kako su proveli godišnji odmor bez "tekstila".

Postepeno će sve više nudista nakon prvog koraka "krenuti" u život kao naturisti, što naravno ne znači da će stalno hodati goli. Biti bez odjeće je samo jedan od načina oslobađanja: ostale komponente naturizma uključuju više boravka u prirodi, rekreaciju, druženje prije svega obitelji, uključujući i djecu. Krajnji cilj je da se čovjek oslobodi fizičkih i psihičkih opterećenja, što znači da pojedinac postaje stabilniji i zdraviji za sebe, pa naravno i za društvo.

Treba li konačno definirati naturizam, onda najradije upotrebljavam slogan: "Živjeti zdravije, psihički i fizički!"

Postoje ovakva društva vjerojatno i u nekim drugim našim republikama. Recite nam u kojim i održavate li kontakte s njima?

Trenutno postoje društva naturista u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. U Sloveniji je ovaj pokret imao prvi najviše pristaša, pa su osnovana društva u Celju, Ljubljani, Mariboru i Kranju. Hrvatska ima društva u Zagrebu, Osijeku i Karlovcu. U Beogradu postoji Udruženje naturista Srbije.

Kontakti među društvima postoje, ali na žalost, još uvijek nedovoljno. U posljednjih nekoliko godina suradnja je poboljšana. Najviše se naturista okupi na Susretima Alpe Adria, koji se održavaju krajem svibnja. Samo ime tih susreta govori da se radi o međunarodnoj manifestaciji na kojoj je ove godine bilo preko 800 sudionika, većinom iz Austrije, Italije, SR Njemačke i oko 400 naturista iz svih krajeva naše zemlje.

Na žalost, ni jedno naše društvo nema riješeno pitanje svog prostora pa se za međudruštvene susrete koriste tuđi sadržaji, a tu je cijena ograničavajući faktor. Nastojimo ostvariti što više mogućnosti za međusobno kontaktiranje između društava i članova. Već u veljači sljedeće godine održat ćemo prve zimske susrete, najvjerojatnije u Tuheljskim toplicama, zatim u svibnju, vjerojatno u Rovinju, 5. Susrete naturista Alpe-Adria, a u listopadu slovenski naturisti organiziraju Memorial Staneta Foliča. Želja nam je da se i između tih susreta članovi društava međusobno posjećuju, odlaze na zajedničke izlete i na drugi način surađuju.

Uz našu Jadransku obalu, pa i u Sloveniji, postoje brojni naturistički kampovi i ljetovališta. Imaju li članovi Vašeg društva popust pri ljetovanju na takvim mjestima? Što ste do danas učinili u tom pogledu?

U Jugoslaviji, na Jadranu je više od 30 naturističkih centara (kampova, apartmanskih naselja ili hotela), a taj se broj u zadnje vrijeme smanjuje. U kontinentalnom dijelu otvoreni su naturistički centri: Banovci, Čatež i kamp Smlednik kod Medvoda. Manje više regularno se okupljaju naturisti Celja na Savinji, Maribora na Dravi, Kranja i Ljubljane u Dragočajni, Zagreba na jezeru kod Rakitja i Osijeka na Dravi.

Za razliku od situacije na moru, na kontinentalnom dijelu zemlje se broj naturističkih objekata povećava. Članovi naših društava u većini tih centara nemaju poseban tretman i jedina iznimka na Jadranu je naturistički centar "Monsena" u Rovinju koji stranim i domaćim članovima društava daje značajan popust. Osnovni razlog za to je što društva do sada nisu predstavljala značajniju društvenu snagu i zato su se sva naša društva i neke radne organizacije udružili u Naturistički Alpe-Adria sistem koji zastupa interese svih organiziranih naturista s ciljem da skupi i društva iz zemalja Alpe-Adria područja, te privredne organizacije zainteresirane za suradnju. Vjerujemo da će u budućnosti biti više naturističkih centara koji će davati adekvatan popust, ali i sadržaj organiziranim naturistima.

Kako članovi vašeg društva provode ljeto, a kako zimu? Na koje se sve aktivnosti svodi vaš društveni i zabavni život?

Društvo naturista Hrvatske ima iste probleme kao i druga slična društva, a najveći problem je nedostatak prostora i sredstava. Aktivnosti bi bilo više kada bi za to postojale mogućnosti. Smatramo da je i u ovoj situaciji učinjeno mnogo. Ljeti se naturisti okupljaju uz jezero-šljunčaru u Rakitju kod Zagreba. Već je postalo općeprihvaćeno da su naturisti na tom prostoru, koji još uvijek nije konačno rješenje. Provedeni su prvi razgovori s odgovornim osobama u Mjesnoj zajednici Rakitje, općini Samobor i radnoj organizaciji "Tempo".

Prihvaćeno je nastojanje našeg društva da se na obali tog jezera formira naturistički centar. Do toga će doći po završetku eksploatacije šljunka na toj lokaciji. Osim u Rakitju, naturistička su se društva dogovorila da Rovinj bude mjesto okupljanja u vrijeme godišnjih odmora. Zimi se aktivnosti prenose u zatvorene prostore. Već je postala tradicija da se naturisti okupljaju na zatvorenom bazenu hotela "Terme" u Čateškim toplicama. Uz bazen s termalnom vodom koriste se i saune.

Ove godine započinjemo s rekreacijom u Tuheljskim toplicama, što znači da se koriste: bazeni, saune, trim kabinet i sportska dvorana. Cilj je da se u zimskim mjesecima omogući okupljanje društava ovog područja. Tuhelj je na povoljnoj lokaciji u odnosu na društva u ovom dijelu naše zemlje. Uvjereni smo da neće biti problema da se jednom mjesečno okupe naturisti iz Celja, Kranja, Ljubljane, Maribora, Zagreba i Karlovca, što će ujedno biti prilika da se održe sportska natjecanja, društvene igre i da se dogovore zajedničke aktivnosti za iduće razdoblje.

Tuheljske toplice će biti mjesto gdje će se tim aktivnostima moći pridružiti i strani naturisti, prije svega iz susjedne Austrije. Sve će to omogućiti da aktivnosti budu kontinuirane i raznolike, i da se vremenom pojave nove aktivnosti u skladu s interesima i mogućnostima. Jedna od tradicija je i naturistički doček Nove godine uz bazen u Čatežu.

Godinama se u našim novinama, kad se piše o naturizmu i naturistima, piše kao o "golaćima". Ne mislite li da je taj izraz pomalo pogrdan i odraz našeg mentaliteta, odgoja, straha i raznih frustracija?

Do nedavno se o naturizmu pisalo samo ljeti i to je bila "ljetna tema" kojoj se ispočetka prilazilo manje ozbiljno i često negativistički. Odnedavna su gotovo sva javna izjašnjavanja pozitivna. Ovakav razvoj događaja je razumljiv. Dijelom smo za to krivi i mi naturisti, prije svega zbog nedovoljne organiziranosti i odgovarajuće aktivnosti. Sigurno je da je odnos prema naturizmu opterećen tradicionalnim odnosom prema golotinji, što je razumljivo i prihvatljivo, no kada su otpori uzrokovani konzervativnim odnosom prema novom - premda je to u nekim ranijim civilizacijama bilo normalno - onda je to žalosno, tim više što je praksom dokazano da je ovaj pogled na život pozitivan, kako s aspekta čovjeka - jedinke i obitelji, osnovne zajednice - tako i za društvo u cjelini.

Pravog naturista ne treba opterećivati naziva li ga netko golaćem, nudistom ili nekako drukčije, jer se sve to odnosi na vanjsku formu, važna je bit, a svaki naturist treba nastojati da onima koji ne znaju objasni pojam i suštinu naturizma i razlog svog opredjeljenja. Dobar dio otpora i negativističkih stavova proizlazi iz nepoznavanja i neznanja.

Povećava li se broj vaših članova? Koliko ih sada ima u Zagrebu, Hrvatskoj, Jugoslaviji, ako raspolažete tim podacima?

Nerado govorim u brojkama, jer one često mogu zavarati, a i zbog situacije u kojoj se naturizam još uvijek nalazi. Svjesni smo, naime, da u društvima ima članova koji to ne bi trebali biti i da izvan društava ima naturista koji to nisu samo formalno. Takvih je u stvari daleko više nego što je organiziranih naturista.

Naše društvo ima preko 800 članova, a sva društva u Jugoslaviji imaju preko 3000. Broj se povećava, ali će sigurno doći do zastoja, pa možda i opadanja, ako se društva međusobno ne povežu, i ako se ne ostvari funkcionalna veza između društava i drugih struktura, prvenstveno onih koje od naturizma imaju koristi. Ostvari li se to, broj članova i društava će se povećavati, a time i uzajamna korist, kako društvena tako i materijalna.

Gdje se mogu učlaniti oni koji to žele?

Prilikom osnivanja Naturističkog Alpe-Adria sistema dogovoreno je da poslove u interesu svih društava vodi Društvo naturista Hrvatske, pa koristim priliku da vas zamolim da objavite adrese svih društava, s preporukom zainteresiranima da se obrate onom društvu koje mu je najbliže, jer će se tako najlakše uključiti u aktivnosti društva. Što se tiče beneficija, mi dogovaramo u ime svih i za sve organizirane naturiste. Osim toga svako društvo omogućava da njihove aktivnosti mogu koristiti i članovi drugih društava pod istim uvjetima. Informacije i upisi se vrše ponedjeljkom i četvrtkom u Turističkom informativnom centru. Trg Nikole Šubića Zrinskog 14, od 17 do 19.30 sati.

Razgovarao: Vladimir Reinhofer (Erotika, 1987.)