MALTA je proglašena najopterećenijim europskim otokom po broju turista. Evo kako to izgleda u stvarnosti.

Pokušavate uhvatiti autobus? Sretno s tim...

Pločnik? Na mnogim mjestima jedva da postoji.

Smeće na ulicama? Ni to više nije rijedak prizor.

A obična šetnja do posla? Mnogi lokalci kažu da je tijekom ljeta postala pravi test živaca.

Ako ste posljednjih godina razmišljali o ljetovanju na Malti, niste jedini. Ovaj mediteranski otok već godinama ruši turističke rekorde, no čini se da je uspjeh počeo dolaziti na naplatu.

Na svakog stanovnika danas dolazi čak sedam turista, a broj posjetitelja u odnosu na prošlu godinu porastao je za petinu. Ovakav tempo ozbiljno opterećuje infrastrukturu i svakodnevni život lokalnog stanovništva.

Iako španjolska Mallorca u apsolutnim brojkama prima više turista, nijedan europski otok nema toliku koncentraciju turizma kao Malta. Glavni otok prostire se na svega 316 četvornih kilometara, a bilježi više od 38.700 turističkih noćenja po četvornom kilometru, što je najviše u Europi.

Lokalnom stanovništvu je dosta

"Europski otoci suočavaju se s turizmom kakav dosad nisu doživjeli", rekao je Sean Kelly, suosnivač platforme BookRetreats.

"Podaci pokazuju koliko je pritisak velik. Malta prednjači s više od 38.000 noćenja po četvornom kilometru, a tri od pet najopterećenijih otoka nalaze se na Kanarima. Ta mjesta jednostavno nisu građena za milijune turista godišnje, a prosvjedi koje posljednjih mjeseci gledamo diljem Europe jasan su znak da se nešto mora promijeniti."

Na društvenim mrežama posljednjih mjeseci sve su češće viralne snimke prenapučenih ulica, autobusa kroz koje se jedva prolazi i gomila otpada nakon turističkog dana. Instagram profil Overtouristed Malta, koji upozorava na posljedice masovnog turizma, redovito objavljuje upravo takve prizore.

"Malta je premala za više od četiri milijuna turista godišnje. Jednostavno više ne može podnijeti toliki pritisak", stoji uz jednu od objava.

Gužve su posebno izražene u Plavoj laguni na otoku Cominu, gdje se tijekom ljeta u jednom danu zna okupiti i 12.000 ljudi. Zbog toga su vlasti ograničile dnevni broj posjetitelja na 4000 te uvele sustav obveznih rezervacija.

Unatoč svemu, cilj malteške vlade je do 2034. godine povećati broj dolazaka na čak 4,5 milijuna turista godišnje.

Zašto je Malta toliko popularna?

Razloga ne nedostaje. Kristalno čisto more, povijesni gradovi, živahan noćni život i bogata kulturna baština već godinama privlače putnike iz cijelog svijeta. Valletta, glavni grad Malte, nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, a čitatelji časopisa Condé Nast Traveller proglasili su ga najboljim gradom na svijetu za 2025. godinu.

Malta je poznata i po relativno pristupačnim cijenama u usporedbi s mnogim drugim mediteranskim destinacijama. Aperol Spritz može se popiti za oko šest eura, pivo stoji oko 4,30 eura, a boca vina u supermarketu oko sedam eura.

Malta nije jedina

Problem prekomjernog turizma nije rezerviran samo za Maltu. Na drugom mjestu nalazi se Lanzarote, a slijede Ibiza i Formentera, gdje se stanovnici već godinama žale na rast cijena stanovanja, prometne gužve i prenapučene plaže.

Kako bi barem djelomično ublažile problem, lokalne vlasti ondje su već počele uvoditi ograničenja za kratkoročni turistički najam i nove smještajne kapacitete.