Socijalni radnik okupio dečke iz domova za djecu. Zaigrali su na Kutiji šibica
NITKO se od njih nikada nije vidio. Nisu znali tko kako igra, tko je brži, a tko sporiji, niti tko puca lijevom, a tko desnom nogom… Znali su samo imena i prezimena, no dva dana prije isteka roka prijavili su se na Kutiju šibica. Prije svog prvog nastupa zajedno odradili su tek tri treninga i jednu pripremnu utakmicu s ekipom koju su pronašli na Facebooku. A onda je Dom United izašao na teren najpoznatijeg i najpopularnijeg zagrebačkog futsal turnira.
Cijelu inicijativu Dom United pokrenuo je socijalni radnik Matej Korušac sa svojim prijateljima Svenom Markovićem i Antom Mraovićem. Njihov tim, čiji je prosjek godina 18.5, poseban je po tome što ga čine mladići koji odrastaju u dječjim domovima na području Zagreba.
"Hrabri, uporni, jedinstveni"
"Kad bih dečke opisao u tri riječi, rekao bih da su hrabri, uporni i jedinstveni. Ne odustaju lako, a spaja ih jedinstvo i to što ne postoji niti jedna druga momčad slična ovoj. Kao igrači su različiti, ali kad ih upoznaš pojedinačno, svi su zaista jako dobri dečki", govori njihov trener Ante Mraović.
Iako je njegova uloga trebala biti na klupi, momčad ga je zazivala pa im se pridružio i na terenu. Igra u obrani kako bi ih mogao lakše postaviti, a čim uđe u igru, govori, govor tijela igrača potpuno se promijeni.
"To puno govori o tome koliko im treba čvrsta figura, osjećaj stabilnosti i pripadnosti. U nekim domovima teže je osigurati dovoljno individualne pažnje jer su grupe veće, često bude i oko 30 djece, a jedan odgajatelj zna brinuti i o njih 10-15. Izazovno je tada pružiti onu razinu podrške koja je moguća u manjim, povezanijim grupama. Nas je 14 i to doista stvara jednu drugačiju energiju", dodaje.
Osim toga, poručuje pak Korušac, važno je reći i da odgajatelji u domovima rade lavovski posao, često u vrlo zahtjevnim uvjetima, a nerijetko ostajući u sjeni. "Upravo zahvaljujući njihovoj predanosti i profesionalnosti sve ovo može funkcionirati. Naša komunikacija i dogovori oko ove priče bili su izvanredni, i bez takve suradnje ne bi bilo moguće ništa od ovoga ostvariti", kazuje.
Zahvalan je, govori socijalni radnik, i na podršci svih domova s kojima su radili, kao i svim odgajateljima koji su došli na utakmice i bodrili ih s tribina. Momčadi je ta podrška uistinu puno značila, govori.
Od siječnja ulaze u ligu
Financiraju se sami, trenirali su na raznim terenima u Zagrebu gdje su uspjeli uhvatiti slobodno mjesto predvečer, a plan im je pronaći stalni prostor i uključiti se u ligu od sredine siječnja iduće godine.
"Izašli su nam u susret s kotizacijom. Krenuli bismo iz najniže lige. Naravno da nam je važan i nogometni rezultat, da treniramo, rastemo, napredujemo, a volimo i pobjeđivati. No, jednako nam je važan i socijalni kontakt, to da dečki budu dio nečega, da pripadaju timu. Najboljima želimo pomoći da ih netko primijeti, a onima malo slabijima da ostanu u sportu i ne odustanu", ističe Korušac.
U ekipi, dodaje, vlada zdrava konkurencija. Igrači su svjesni svojih mogućnosti i svi dobivaju priliku, nema zavisti. Nastupaju s porukom na dresu: "Zajedno igramo. Zajedno rastemo". Ipak, utakmicu na Kutiji šibica, koju su igrali 29. studenoga, izgubili su rezultatom 8:5, a Matej, Sven i Ante odlučili su ih iznenaditi večerom. Kontaktirali su nekoliko restorana, no samo se jedan povratno javio.
"I to onaj čiji je vlasnik legendarni kapetan hrvatske reprezentacije, Zvonimir Boban. Restoranu Boban trebalo je svega nekoliko sati da nam se javi i ponudi besplatnu hranu. U planu je bilo da dođe i pozdravi momčad u restoranu, no obaveze mu to, nažalost, nisu dopustile. Izradili smo mu dres Dom Uniteda s brojem 10 i njegovim prezimenom te mu uručili zahvalnicu", kaže Korušac.
Natjecali su se nedavno i na turniru u Samoboru. Imali su peh jer su im otkazala čak tri prvotimca zbog izvanrednih privatnih okolnosti nekoliko sati prije prve utakmice, pa su u pomoć pozvali prijatelja, inače redovitog sudionika rekreativnih treninga.
"Bez razmišljanja je prihvatio poziv, zahvalio na prilici da pomogne i obukao naš dres. Cijela ekipa je oduševljeno prihvatila njegovo prisustvo u momčadi, na terenu i izvan njega. A poslije poraza protiv izuzetno snažne momčadi, na sv. Nikolu, svakom je igraču Dom Uniteda poslije utakmice u svlačionici pripremio jedan poklon te smo se brzo okrenuli novim planovima i veselju", prisjeća se Korušac.
Ostvarenje sna: Uskrsna nogometna utakmica
A ostvarenje sna bila bi im Uskrsna nogometna utakmica. Plan im je, naime, organizirati i odigrati revijalnu dvoransku utakmicu pred punim tribinama, i to protiv legendi hrvatske nogometne reprezentacije.
"Bit će to događaj koji nadilazi sport. Na istom terenu želimo one koji su ispisivali povijest hrvatskog nogometa i one koji tek grade svoju budućnost, često iz teških i izazovnih životnih okolnosti. Cilj je pokazati da talent, volja i snovi ne poznaju granice, bez obzira na okolnosti u kojima mladi odrastaju", poručuje Korušac.
Inicijativom Dom United želi se stvoriti sigurno, ponosno i podržavajuće okruženje u kojem svaki mladi sportaš ima mogućnost ostvariti svoj puni potencijal, u sportu i izvan njega, poručuju pokretači.
"Već danas vidimo prve rezultate. Nakon samo mjesec dana rada, jedan naš igrač dobio je posao jer su u njemu prepoznali trud, karakter i potencijal koji razvijamo u Dom Unitedu. I to je tek početak", govori Korušac pa dodaje da su, osim toga, njihovog dvostrukog strijelca na Kutiji šibica također zamijetili i poklonili mu službenu loptu turnira.
A zašto su sigurni da će Dom United daleko dogurati? Jer mladi iz domova, dodaje, imaju ogroman potencijal, snagu, želju i talent. "Treba im samo sustav koji ih vidi, prepoznaje i podržava, a mi, nas troje – Sven, Ante i ja, ne odustajemo tako lako", dodaje.
I za kraj imaju samo jednu poruku. "Ljudi često imaju predrasude prema djeci iz domova. To su sasvim obični mladi ljudi. Pažljivi su, solidarni i uvijek spremni pomoći. Svaki od njih je zaista za ponos", poručuju pokretači ove hvalevrijedne inicijative.
