POTAKNUTI pričom bez kraja na društvenim mrežama ovih dana, raspravom o tome je li ispravno reći Banija ili Banovina, zaputili smo se u centar Zagreba kako bismo saznali što stanovnici (i gosti) glavnog grada češće govore.

"Oboje je ispravno, piše na internetu, ja vjerujem u to. Ja sam inače iz Siska, tako da meni možete vjerovati", na početku ankete rekla nam je jedna djevojka koja je rodom upravo iz kraja o čijem nazivu traju neprekidne borbe internetskih ratnika. Na pitanje ljute li se stanovnici Banije na korištenje kojeg od tih naziva kratko nam je rekla: "Nisam čula da se itko ljuti."

Mi smo ipak zatekli i neke prolaznike koji su nam rekli da oni smatraju da je Banovina jedini ispravan naziv, no naglasili su da se ipak ne ljute, kao što to čini ekipa na društvenim mrežama, na one koji kažu Banija.

Što su nam sve rekli prolaznici, možete vidjeti u videu.

Da je Banija ipak popularniji izraz među Hrvatima, dokazali su i rezultati naše ankete. 

Anketa je zabilježila 23.224 glasa, od čega su 11.573 glasača rekla da češće koriste izraz Banija.

6702 glasa bila su za Banovinu, dok je 4949 ljudi reklo da koristi oba izraza.

"Teror stava 'postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći' doveo do paranoje"

I popularni lovac iz Potjere Krešimir Sučević-Međeral nedavno se osvrnuo na tu temu. 

"Rasprava 'ne može biti Banija, to je srpski' dobar je primjer koliko nas je teror stava 'postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći' doveo do paranoje. Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se Banijska ratna praskozorja", započeo je Krešo.

"Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo - kraljevina i carstvo - carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika. Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline", objasnio je.

"Potonje nam dokazuje još jedan apsurd - Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom 'krivogovora'", zaključio je Krešo.