MODERNA Eurovizija svjetski je event koji privlači preko 100 milijuna gledatelja, a često se opisuje kao "najveći nesportski događaj na svijetu". Međutim, u svojim začecima Eurovizija nije bila popularna ni globalna. Nastala je 1956., a na današnji dan te godine održano je prvo natjecanje u Švicarskoj.

Natjecanje je nastalo po uzoru na Sanremo - pjevačko natjecanje koje se redovito održava u Italiji od 1951. godine. Talijanska televizija već je par godina pokušavala prodati ideju EBU-u, a 1955. godine projekt je napokon realiziran. Odlučeno je da će se prvo natjecanje održati u švicarskom gradu Luganu.

Sudjelovalo samo sedam zemalja

Samo je sedam zemalja prisustvovalo natjecanju: Italija, Francuska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Švicarska te Zapadna Njemačka. Svaka zemlja odabrala je dvije pjesme, a te pjesme mogao je pjevati isti ili dva različita predstavnika. Pobijedila je švicarska predstavnica Lys Assia s pjesmom Refrain te tako Švicarskoj donijela prvu pobjedu.

Bodovanje je bilo sasvim drukčije nego danas: svaka zemlja imala je žiri od dva člana koji su svakoj zemlji davali između 1 i 10 bodova. Žiri je isto tako davao ocjene pjesmama iz vlastite države. Na kraju natjecanja proglašen je pobjednik, ali ne i drugoplasirana pjesma i ostale. Javnog glasanja publike nije bilo.

Luksemburški žiri nije stigao na natjecanje pa glasali neki ljudi iz Švicarske

Luksemburški žiri nije stigao na natjecanje pa je umjesto njih mjesto popunilo dvoje ljudi iz Švicarske. Rezultati natjecanja pokazali su da projekt treba proći kroz temeljite promjene. Natjecanje iduće godine već je promijenilo neka od pravila: države su mogle slati samo jednu pjesmu, a žiri nije mogao ocjenjivati pjesmu autora iz svoje zemlje. Ta su pravila zadržana do danas.

Eurosong je postepeno rastao kroz dvadeseto stoljeće, da bi postao jedan od najgledanijih događaja u svijetu. Danas ga prate gledatelji iz gotovo svake države, a prema službenim podacima EBU-a, event 2024. godine gledalo je preko 130 milijuna ljudi. Natjecanje je nominalno nepolitičko, ali u praksi to nikada nije.

Demografski gledano, natjecanje može poslužiti kako bi se prikazala nacionalna demografija europskih zemalja. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Ukrajina ostvaruje najbolji rezultat te godine na javnom glasanju, potvrđujući ozbiljnost stanja te opću migraciju stanovništva u zemlje srednje i zapadne Europe.

Slično je stanje i s Poljskom, Litvom i balkanskim zemljama koje često dobivaju bodove od Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske, najviše zbog činjenice da velik broj iseljenika živi u tim zemljama.