Zašto zimi svi odjednom žele biti u vezi? Nije samo zbog dekice i Netflixa 🫣
KAKO zima polako stiže, dani postaju sve kraći, a ulice sve praznije, na scenu upoznavanja stiže fenomen koji se posljednjih godina sve češće spominje: "sezona vezivanja". To je ono razdoblje u godini kada samci odjednom postanu osjetno aktivniji u potrazi za partnerom - nekim s kim će podijeliti hladne, tamne mjesece i preživjeti sve ono što zima nosi: blagdanski kaos, obiteljska okupljanja i neugodne rođake s pitanjem koje se uvijek pojavi između dvije sarme: "A ti? Ima li što novo?"
Ali je li to samo trend koji je iznjedrio internet ili postoji i nešto dublje - psihološko, društveno, možda čak i biološko? O tome je pisao BBC.
Što uopće znači "sezona vezivanja"?
"Sezona vezivanja" opisuje onu poznatu želju da se tijekom zime "skrasimo" - da pronađemo nekoga tko će nam biti partner, suputnik, oslonac. Privlačnost je jasna, i pomalo praktična: nije loše imati nekoga za šetnju pod blagdanskim lampicama, za vikende pod dekicom ili kao "štit" kad vas na obiteljskom ručku netko treći put pita zašto ste još sami.
Sam izraz navodno se pojavio oko 2009. kao sleng za ulazak u ozbiljniju vezu. No postavlja se pitanje: traže li ljudi stvarno partnera ciljano "za zimu"? I ako da - zašto?
Što kažu podaci?
"Sezona vezivanja polazi od ideje da se ponašanja vezana uz parenje i romantiku događaju sezonski," kaže Christine Ma-Kellams, izvanredna profesorica psihologije na Sveučilištu San Jose State u Kaliforniji. No problem je što ne postoji jedinstveno objašnjenje - niti su podaci sasvim jasni.
Ma-Kellams upozorava da se internetske pretrage vezane uz pornografiju, aplikacije za spojeve, pa čak i prostituciju, podižu dvaput godišnje - ne samo zimi, nego i ljeti. To potvrđuje i studija iz 2012. koja je pokazala da pretrage pojmova povezanih sa seksom imaju šestomjesečni ciklus, s vrhuncima i zimi i ljeti.
Jedna starija studija iz 1990-ih bilježila je porast seksualne aktivnosti oko božićnih blagdana, ali novijih istraživanja koja bi to čvrsto potvrdila - nema. S druge strane, podaci aplikacija za upoznavanje ipak govore nešto drugo: jesen i zima očito jesu udarni period. Bumble je, primjerice, objavio da je najviše "swajpanja" između kraja studenoga i sredine veljače.
"Znamo da ljudi romantiku i blagdane povezuju," kaže Justin Garcia, izvršni direktor Kinsey Instituta i glavni znanstveni savjetnik Match.coma. "Spojevi se događaju cijele godine, naravno - milijuni poruka šalju se svakodnevno, ali u zimskim mjesecima vidi se pravi porast."
Garcia pretpostavlja da je dio razloga i vrlo jednostavan: zimi smo više zatvoreni u kući, manje izlazimo, pa se upoznavanje češće preseli na ekran.
Možemo li odgovor potražiti u prirodi?
Kad govorimo o sezonskom ponašanju, logično je pogledati i životinjski svijet. Neke se vrste razmnožavaju strogo sezonski, što ima praktično objašnjenje.
"Primjerice, goveda se pare u određenom razdoblju jer imaju dugu gestaciju i trebaju osigurati da se mladunče rodi u vrijeme kad ima svježe trave," objašnjava Sue Carter, profesorica biologije na Sveučilištu Indiana.
No ljudi nisu takvi. "Mi smo oportunistični, i seksualno i društveno," kaže Carter. "Nismo sezonska vrsta. Ako postoji prilika za seks, mnogi će je iskoristiti." To se vidi i po stopama nataliteta koje variraju ovisno o zemlji i kulturi. U SAD-u postoji vrhunac rođenja u rujnu, što bi odgovaralo začeću zimi, ali stručnjaci smatraju da je to vjerojatno kulturno uvjetovano.
"Gotovo je uvijek stvar kulture ili društva," kaže Randy Nelson, profesor na Sveučilištu West Virginia. U nekim poljoprivrednim zajednicama, primjerice, više se djece rađa devet mjeseci nakon žetve. Nelson dodaje da kod ljudi postoji jedan zaista sezonski biološki fenomen: sezonski afektivni poremećaj (SAP), odnosno zimska depresija. Ona pogađa oko 1 do 3 posto odraslih u umjerenim klimama.
Zimska melankolija i potraga za bliskošću
Istraživanja pokazuju da je mentalno zdravlje mnogih ljudi u umjerenim klimama tijekom zime slabije. Manje dnevnog svjetla i hladnoća znače da provodimo manje vremena vani, što može pojačati osjećaj izoliranosti. Uz to, manjak sunčeve svjetlosti snižava razinu serotonina, neurotransmitera koji igra ključnu ulogu u raspoloženju i našem unutarnjem satu.
"U osnovi, živimo kao u špiljama tijekom jeseni i zime," slikovito kaže Nelson. Većina ljudi ustaje u mraku, radi pod umjetnim svjetlom i vraća se kući po mraku - i to ozbiljno remeti biološki ritam. Možda zbog toga zimi tražimo druge načine da se osjećamo bolje - uključujući romantiku.
"Poremećaj cirkadijalnih ritmova može pridonijeti depresivnim stanjima," kaže Nelson. "Tada zima može dovesti do razmišljanja: ‘Treba mi dopamin, treba mi oksitocin - možda će mi ova osoba to pružiti.’" Oksitocin se često naziva "hormonom ljubavi", jer sudjeluje u povezivanju i smanjenju stresa. Njegova razina raste fizičkim dodirom - grljenjem, bliskošću, seksom.
A Nelson dodaje i praktičnu dimenziju, pomalo u šali, ali s dozom istine: "Zimi možda jednostavno želite nekoga tko će vam pomoći da vam udovi budu topli."
Blagdani kao okidač za preispitivanje
"Sezona vezivanja" možda nam ipak najviše govori o tome kako funkcioniramo kao društvena bića, smatra Garcia. Po njemu, obitelj ima važnu ulogu u našoj potrazi za romantikom. Blagdani su vrijeme kad smo okruženi obitelji, prijateljima i starim usporedbama. I tada kreće preispitivanje: tko sam, što želim, koga bih doveo kući, kako moj život izgleda u usporedbi s drugima?
"Postoji velik obiteljski pritisak, čak i ako nije izrečen," kaže Garcia. "Kad ste okruženi obitelji i prijateljima, postaje jasnije koliko postoji očekivanje partnerstva i osnivanja obitelji. To je na neki način jedinstveno ljudski."
Dakle, ima li tu znanosti ili je riječ o trendu?
Sve upućuje na to da je "sezona vezivanja" prije svega društveni i kulturni obrazac, a ne biološka nužnost. Uostalom, i sama kultura upoznavanja mijenja se velikom brzinom.
Pad popularnosti aplikacija za spojeve samo je jedan znak tog zaokreta. Forbesovo istraživanje objavljeno u ljeto 2025. izvijestilo je da se čak 78 posto korisnika aplikacija u SAD-u suočava s "izgaranjem" - zamorom od stalnog swajpanja, dopisivanja i površnih razgovora.
Garcia kaže da svjedočimo velikoj promjeni: mnogi, posebno mladi, sve više vjeruju da moraju "raditi na sebi" prije nego što uđu u vezu. Ali podsjeća i na važnu stvar: ljudi su društvena bića. "Sazrijevate u vezi. Griješite, učite i shvaćate tko ste i što želite. Veze su posuda za to," kaže.
Pa možda je onda ipak vrijeme… za još jedan swipe.