PRIJATELJSTVA nam se urušavaju, a uzrok bi mogla biti takozvana "kultura nadoknađivanja". Riječ je o začaranom krugu dogovorenih večera na kojima samo prepričavamo novosti od posljednjeg susreta. Ako se s nostalgijom sjećate vremena kada su prijatelji živjeli u susjedstvu i kada viđanje nije zahtijevalo višemjesečno planiranje, niste jedini.

Taj fenomen u svojoj knjizi "Bad Friend" opisuje autorica Charlotte Price, koja objašnjava da se, dok prođemo cijeli popis prijatelja, mjeseci okrenu i ciklus krene ispočetka, piše Glamour.

Usamljenost unatoč druženju

Ta kultura nadoknađivanja, smatra Charlotte Price, autorica knjige, pridonosi i sveprisutnoj epidemiji usamljenosti. Problem nije u nedostatku kontakta, već u njegovoj kvaliteti. Iako formalno "odradimo" viđanje s prijateljima, ti susreti često ne uključuju dijeljenje svakodnevice, što je bilo ključno za odnose tijekom školovanja i studiranja.

Tada su zajednička predavanja i preklapanje iskustava bili norma, dok se u odrasloj dobi životi razilaze, a prijateljstva često padaju u drugi plan. Naposljetku se nameće pitanje čine li nas takva kratka, formalna druženja doista sretnijima i ispunjenijima.

Zašto su prijateljstva postala napor

Iako se u ljubavnim vezama ulaganje vremena i truda podrazumijeva, za prijateljstva to često ne vrijedi. Jedan od razloga je društveni pritisak koji prioritet daje braku i majčinstvu. Drugi je suvremeni način života; preopterećeni smo i iscrpljeni do te mjere da nam se osmišljavanje druženja čini kao dodatan napor.

"Prijateljstva u odrasloj dobi su teška jer smo svi umorni", ističe Charlotte. Velik utjecaj imala je i pandemija, koja je naviku druženja zamijenila tehnologijom. Društvene mreže stvaraju iluziju da smo upućeni u živote prijatelja, pa se čini da je kratka poruka dovoljna. Pandemija je izbrisala i granicu između posla i privatnog života.

Danas značajno više ljudi radi od kuće, što znači da posao zauzima večeri koje su prije bile rezervirane za druženje. Podaci pokazuju da se 60% ljudi nije vratilo pretpandemijskim aktivnostima, a za 35% njih druženje više nema istu važnost. Charlotte, koja radi i kao životna savjetnica, primjećuje da se sve više ljudi bori s osjećajem preopterećenosti u gužvama, što bi mogla biti posljedica duge izolacije.

Kako oživjeti prijateljstva

Rješenje leži u promjeni pristupa. Charlotte predlaže da se na mjesec dana odreknete klasičnih večera i u druženja unesete više kreativnosti. Promjena načina na koji provodite vrijeme zajedno otvara prostor za zabavu i stvaranje novih uspomena. Kao primjere navodi radionicu slikanja uz vino, spa tretman ili tečaj izrade predmeta od keramike.

Nedostatak vremena ili novca ne moraju biti prepreka. Ako nemate vremena, dogovorite zajedničko obavljanje poslova ili administrativnih zadataka. Ako je problem novac, troškove možete smanjiti zajedničkim kuhanjem ili prespavati jedni kod drugih kako biste uštedjeli na prijevozu.

Ponekad je dovoljna i šetnja umjesto sjedenja u restoranu. Dobar početak je pregledati sve one snimke zaslona sa zanimljivim idejama koje čuvate u mobitelu.

Kolektivna usamljenost stvara pogrešan dojam da smo jedini koji se tako osjećaju, iako se većina suočava s istim problemom. Charlotte poručuje da ćete, ako predložite nešto drugačije, vjerojatno iznenaditi koliko je prijatelja otvoreno za nove ideje.

Oni koji cijene vaš trud, uzvratit će istom mjerom. Ako želimo sačuvati prijateljstva, moramo promijeniti navike. Vrijeme je da naši susreti s prijateljima ponovno postanu zabavni.