NAKON što je u SAD-u posljednjih dana u masovnim pucnjavama u El Pasu u Teksasu te Daytonu u Ohiju život izgubila 31 osoba, a brojne su ozlijeđene, opet je u centar pozornosti došao kontroverzan zakon o oružju, ali američki političari, pogotovo republikanski, te sam predsjednik Donald Trump ponovo za masovne pucnjave krive i videoigre. Zašto je to slučaj nakon svake slične tragedije u toj zemlji?

>Masovne pucnjave u SAD-u, ubijene 34 osobe. Otkriveni identiteti napadača

>VIDEO Trump se obratio naciji: Moramo osuditi rasizam i bjelački šovinizam

Donald Trump je u ponedjeljak u javljanju iz Bijele kuće potvrdio ono što su republikanski političari posljednjih dana pričali u svojim javnim nastupima, pogotovo onima na FOX televiziji: "Moramo zaustaviti veličanje nasilja u našem društvu. To uključuje i one jezive i grozne videoigre koje su danas svuda oko nas." Slijed događaja nakon masovnih pucnjava u SAD-u već se može potpuno predvidjeti, a uvijek će se kod traženja krivca negdje pojaviti i videoigre.

Zamjenik guvernera Teksasa Dan Patrick je u jednoj od emisija na spomenutoj televiziji naveo i da američka vlada treba "poduzeti nešto u vezi industrije videoigara". Nije dugo trebalo čekati reakcije iz industrije videoigara, koja je ponovo unificirana u stavu da ne želi da se videoigre dovode u negativan kontekst po potrebi političara koji za to nemaju nikakve dokaze, bez ikakve odgovornosti. Upravo to se događa već gotovo dva desetljeća. 

Dokazi da nasilne videoigre uzrokuju nasilno ponašanje ne postoje. Odjel za medijsku psihologiju Američke psihološke asocijacije je u publikaciji ustvrdio da nema dostatnih dokaza za korelaciju između igranja nasilnih igara i činjenja nasilnih aktivnosti. Istu uzročno-posljedičnu vezu između igranja nasilnih igara i nasilnog ponašanja nisu uspjela dokazati i brojna druga istraživanja.

Chris Ferguson, profesor psihologije na Stetson sveučilištu, vodio je odbor Odjela za medijsku psihologiju Američke psihološke asocijacije pri izradi spomenute publikacije te je u ponedjeljak ponovo potvrdio da nema dokaza da su nasilne videoigre rizični faktor za izazivanja nasilnog ponašanja. Kao što to nisu ni nasilni filmovi, ili drugi mediji. 

"Podaci o bananama koje uzrokuju samoubojstva podjednako su uvjerljivi. Doslovno, brojevi djeluju približno isto", objasnio je Ferguson.

Vrhovni sud SAD-a je 2011. srušio prijedlog zakona kojim se htjela zabraniti prodaja nasilnih videoigara djeci u Kaliforniji, pogađate, zbog nedostatka dokaza da nasilne videoigre na bilo koji način potiču ili uzrokuju nasilno ponašanje kod igrača. 

Neki stručnjaci smatraju kako treba proći još vremena kako bi saznali kako točno nasilje u medijima i videoigrama utječe na ljude. Postoje i neka korelacijska i eksperimentalna istraživanja koja ukazuju na to da bi izloženost nasilju u medijima mogla utjecati na vlastitu percepciju i toleranciju agresivnog ponašanja, ali ne da i uzrokuju ista.

Međutim, treba pronaći krivca za masovne pucnjave bez da se našteti lobijima za slobodno nošenje oružja, odnosno Nacionalnoj udruzi za oružje (NRA), koja je i Trumpovoj kampanji donirala 30 milijuna dolara. 

Industrija videoigara najjača je zabavna industrija na svijetu, a videoigre globalna pojava. Međutim, kada se govori o poveznici između videoigara i nasilja uvijek prednjači SAD. Primjerice, u Japanu i Južnoj Koreji stanovnici po glavi troše više na videoigre nego u SAD-u, ali broj sličnih zločina je značajno manji. Te države doduše imaju puno strože zakone o posjedovanju oružja. 

Američka vojska razvila je i izdala vlastiti serijal nasilnih videoigara, pucačina iz prvog lica America's Army, kako bi bolje mladim Amerikancima prikazali značaj i utjecaj američke vojske te potaknula regrutaciju. Osnovali su i vlastiti esport tim koji promovira stavove američke vojske mladima kroz medij videoigara i natjecanja u istima. Ipak, kada god zatreba krivac za masovne pucnjave, izvlače nasilne videoigre, koje su i sami proizvodili.

Smatra se da više od 2,5 milijarde ljudi igra videoigre. Naravno da će neki od njih počiniti zločine, ili ideju o načinu počinjenja zločina dobiti iz videoigre, filma, ili bilo čega što ih okružuje. Opasno je kriviti Call of Duty i Fortnite, kao što to rade republikanci, za masovne pucnjave jer se potiče strah i nerazumijevanje bez ikakvog opravdanog razloga. 

Bit će videoigre i dalje žrtveno janje za sve one koji se u ovakvim tragedijama ne žele baviti stvarnim problemima, kao što je zakon o posjedovanju oružja. Prije videoigara to su bili filmovi i uvijek će biti nešto. Izuzev uloge informiranja javnosti iste te diskusije bez utemeljenih znanstvenih dokaza treba izbjegavati. Njima se postiže upravo ono što žele oni koji su ih inicirali - bježanje od stvarnih problema.

Oni koji proizvode videoigre imaju odgovornost, imaju je i oni kojih ih igraju i roditelji koji bi trebali voditi računa da njihova djeca igraju igre prikladne za svoj uzrast. Nije svaka videoigra za svaku dob niti su sve videoigre prigodne za svu djecu. Od toga ne treba bježati, ali ne treba ih ni svakom prilikom kriviti, kada su s druge strane dokazani i brojni benefiti koje igranje videoigara može doprinijeti razvoju djeteta.