VJEROJATNO su vas odmalena učili da pazite na rječnik. Bilo da se radilo o prijetnji ili strogom pogledu za večerom, psovanje se smatralo odlikom nepristojnih i neobrazovanih. Međutim, novija istraživanja psihologa, lingvista i neuroznanstvenika otkrivaju da psovanje u mnogim slučajevima može biti korisno. Stoga, prije nego što se idući put ispričate zbog sočne psovke, razmislite o tome što znanstveni podaci zapravo govore, piše YourTango.

Uvjerljiviji ste kad psujete

Jedno istraživanje pokazuje da u raspravama, bez obzira na okruženje, korištenje psovki može pridonijeti učinkovitosti i uvjerljivosti. Želite li se prikazati kao strastvena i odlučna osoba, pokoja psovka može vam pomoći. Istraživači su utvrdili da je publika govornike koji su koristili blage psovke ocijenila intenzivnijima, iskrenijima i u konačnici uvjerljivijima od onih koji su se suzdržavali od takvog rječnika. Time se, naime, signalizira uvjerenje na način na koji uglađen i pažljivo filtriran jezik ponekad ne može.

Bolje izražavanje emocija

Psovanjem ne prenosimo samo značenje rečenice, već i naš emocionalni odgovor na to značenje. Ono nam omogućuje da izrazimo ljutnju, gađenje ili bol, ili da nekome damo do znanja da se povuče bez pribjegavanja fizičkom nasilju.

Lingvisti su odavno primijetili da psovke služe kao svojevrsni ispušni ventil za društveni pritisak. Kada se koriste u pravom kontekstu, zapravo sprječavaju eskalaciju sukoba jer dodaju osjećaje činjenicama na način na koji neutralan jezik često ne uspijeva.

Povezanost s iskrenošću

Studije također pokazuju da osobe koje psuju imaju višu razinu integriteta te su u pravilu iskrenije. Prema jednom istraživanju, u kojem je korišten i poligraf, utvrđeno je da ljudi koji psuju manje lažu. Teorija koja stoji iza toga jest da osobe koje snažno cenzuriraju svoj jezik pribjegavaju i širem društvenom filtriranju, što može uključivati i neiskrenost. S druge strane, oni koji slobodno psuju skloniji su reći točno ono što misle.

Psovke za bolje raspoloženje

Što se tiče raspoloženja, istraživači tvrde da povremeno izgovaranje ružnih riječi može potaknuti oslobađanje endorfina, slično kao i vježbanje, te tako općenito poboljšati vaše raspoloženje. Ponekad zaista nema ničeg boljeg nego izbaciti iz sebe nekoliko sočnih psovki kada imate loš dan.

Bogat rječnik i viši IQ

Jedan od najtvrdokornijih mitova o psovanju jest da je ono znak ograničenog vokabulara i da mu ljudi pribjegavaju jer ne mogu pronaći prikladnije riječi. Međutim, poznavanje psovki može ukazivati na bogatiji opći vokabular, a povezuje se i s višim kvocijentom inteligencije.

Istraživanje objavljeno u časopisu Language Sciences otkrilo je da su ljudi koji su u zadanom vremenu mogli navesti najviše psovki ujedno postigli i bolje rezultate na općim testovima verbalne tečnosti. Stoga, ako vam idući put netko prigovori da psujete jer se ne možete sjetiti pametnije riječi, znajte da znanost nije na njihovoj strani.

Veća tolerancija na bol

Psovanje također poboljšava toleranciju na bol, zbog čega mnogi od nas viču psovke kada se ozlijede. Istraživači tvrde da psovanje osobe koja trpi bol može imati učinak sličan injekciji morfija.

Znanstvenici sa Sveučilišta Keele otkrili su da su sudionici koji su ponavljali psovku mogli držati ruku u ledenoj vodi znatno dulje od onih koji su ponavljali neutralnu riječ. Taj se učinak postiže kroz tjelesnu reakciju "bori se ili bježi", koja potiče navalu adrenalina i privremeno otupljuje osjećaj boli.

Dakle, sljedeći put kada vam netko kaže da pazite na rječnik, slobodno mu objasnite da si samo pokušavate poboljšati život. Uz to, možete biti ponosni na činjenicu da ste vjerojatno sretniji od te osobe.