DJECA koja odrastaju uz stroge roditelje nisu samo podložnija problemima s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi, već studije pokazuju i da su sklonija agresivnijem ponašanju. Iako namjere roditelja možda nisu zlonamjerne, njihova djeca često lošije prolaze kasnije u životu jer su im uskraćene prilike za učenje emocionalne regulacije i neovisnosti. Tragovi takvog odgoja mogu se prepoznati čak i u svakodnevnom govoru kroz specifične fraze koje odražavaju proživljenu traumu.

1. "Ne želim biti teret"

Studija objavljena u časopisu Developmental Cognitive Neuroscience pokazala je da djeca odrasla uz oštre i kaznene roditeljske stilove često razvijaju povišenu anksioznost. Zbog stalnog osjećaja da moraju "hodati po jajima", u odrasloj dobi brinu da su teret drugima, jer su se upravo tako osjećali kao djeca. Bilo da se radi o traženju pomoći na poslu ili izražavanju potreba u vezi, takve osobe su sklonije potisnuti sebe kako bi udovoljile drugima, često na vlastitu štetu.

2. "Ne treba mi pomoć"

Izražena neovisnost česta je posljedica strogog odgoja. Djeca koja su se osjećala bespomoćno u svom domu kasnije se u životu oslanjaju na kontrolu kako bi se osjećala sigurno. Iako je određena razina neovisnosti osnažujuća, njezino pretjerano korištenje za izbjegavanje ranjivosti i povezanosti može dovesti do izolacije i nesreće. Prema stručnjakinji za odnose Annie Tanasugarn, to je u suštini odgovor na traumu koji, iako pruža privremeni osjećaj sigurnosti, na kraju dovodi do osjećaja ogorčenosti i usamljenosti.

3. "Vjerojatno pretjerujem"

Roditeljski "gaslighting" može negativno utjecati na samopoštovanje djeteta, što u odrasloj dobi rezultira neodlučnošću i sklonosti toksičnim odnosima. Moguće je da će osoba početi i sama sebe obezvrjeđivati na način na koji su to činili njezini autoritarni roditelji, odbacujući vlastite osjećaje. Budući da se nisu osjećali sigurno izražavati emocije bez posljedica, naučili su ih potiskivati i zanemarivati vlastite potrebe.

4. "Nemam izbora"

Dok se neki ljudi sa strogim roditeljima oslanjaju na hiper-neovisnost, drugi odlaze u suprotnu krajnost i traže kontrolirajuće partnere, zauzimajući pasivan stav prema vlastitom životu. Navikli su da im se govori što da rade i da slijede pravila, pa im je potreban netko tko će preuzeti kontrolu kako bi se osjećali sigurno. Zbog toga su kao odrasli podložniji iskorištavanju i preopterećenosti.

5. "Trebao/la sam se više potruditi"

Prema studiji objavljenoj u Journal of Family Psychology, strogi roditelji ne samo da sabotiraju sposobnost djece da reguliraju emocije, već osiguravaju i da odrastu s niskim samopoštovanjem. Zato će, kada pogriješe u odrasloj dobi, vjerojatnije reći "Trebao/la sam se više potruditi" umjesto da si pruže suosjećanje. Zaglavljeni su u ciklusu srama i niskog samopoštovanja.

6. "Zaslužujem to"

Stručnjaci se slažu da djeca stvaraju sliku o odnosima na temelju onoga što su vidjela kod svojih roditelja. Ako su roditelji bili pretjerano strogi, dijete će u odrasloj dobi vjerojatno koristiti fraze poput "Zaslužujem to" kada se suoči s lošim ponašanjem prijatelja ili partnera. Podsvjesno vjeruju da se odnosi temelje na grubosti i kontroli, jer su to naučili u ranoj dobi.

7. "Nitko me ne razumije"

Strogi, autoritarni roditelji potiču djecu da potiskuju osjećaje, zbog čega neproporcionalne reakcije i agresivno ponašanje postaju njihov jedini ispušni ventil. To je jedan od razloga zašto ljudi odgojeni na taj način često koriste frazu "nitko me ne razumije". Bore se s autentičnošću i ranjivošću, što stvara osjećaj da ih svijet oko njih neprestano pogrešno shvaća.

8. "Moram biti bolji/bolja"

Umjesto da budu blagi prema sebi, mnogi ljudi koji su odrasli uz stroge roditelje neprestano govore "Mogu bolje". Njihov perfekcionizam izravno je vezan za njihovo samopoštovanje. Roditelji su ih kažnjavali za pogreške i postavljali im nedostižna očekivanja, pa se sada kao odrasli bore s istim unutarnjim uvjerenjima.

9. "Nisam to rekao/rekla"

Osim što mogu oponašati manipulativna ponašanja svojih roditelja, mnoge odrasle osobe koje su imale strog odgoj ponašaju se prkosno i obrambeno kako bi zadržale osjećaj kontrole. Koriste fraze poput "jednostavno ne razumiješ" ili "nisam to rekao/rekla" kako bi zaštitili vlastitu sliku o sebi, čak i ako to šteti njihovim odnosima.

10. "Popravit ću to"

Djeca strogih roditelja često su od malih nogu morala preuzimati uloge odraslih - rješavati tuđe probleme, brinuti se o braći i sestrama te održavati mir u kući. Zbog toga u odrasloj dobi postaju "popravljači". Često na štetu vlastitog zdravlja koriste frazu "Popravit ću to", čak i kada nisu krivi. To ih neizbježno vodi u iscrpljenost i ulogu žrtve.

11. "Dobro sam"

Djeca sa strogim roditeljima naučila su potiskivati vlastite osjećaje kako ne bi predstavljala teret, što dugoročno šteti njihovom mentalnom zdravlju, navodi studija u Journal of Personality and Social Psychology. Zato i danas često govore "Dobro sam". Ne žele opterećivati druge, a uglavnom se osjećaju nelagodno s izražavanjem emocija jer to nikada nisu naučili.