3 bespotrebna straha roditelja i samo 1 oko kojeg bi trebali dizati paniku
Foto: Instagram
SVAKI će roditelj reći da je dolaskom bebe postao brižniji, s puno novih strahova koji se javljaju kod mnogih.
To je zato što roditelj toliko voli i zato toliko strahuje, a neki od strahova su univerzalni, iako nemaju baš neko logično opravdanje u stvarnom svijetu.
1. Otmice djece
Svaki je roditelj u smrtnom strahu da bi netko mogao oteti njihovo dijete, a iako stalno slušamo o takvim tragedijama, činjenica je da većina takvih slučajeva uopće ne spada u sferu klasičnih otmica kojih se bojimo. Primjerice, u Americi se godišnje prijavi oko pola milijuna nestale djece, a samo 0,1 posto njih nestalo je tako kako se bojimo. Kad ih je pokušao ili oteo potpuni neznanac.
Vjerojatnost bilo kojeg od takvih scenarija je vrlo mala. Zapravo, kažu stručnjaci, veća je vjerojatnost da će dijete udariti grom nego da će ga netko oteti. Naravno, ako ćete o djetetu brinuti kako treba.
2. Dojenačka smrt
Kako nemamo podatke za nas, poslužit ćemo se opet Amerikom, gdje je 2016. od oko 4 milijuna rođenih beba prijavljeno 3700 smrtnih slučajeva u dojenačkoj dobi, ali nisu svi povezani s tom nepoznanicom zvanom sindrom dojenačke smrti. Preostali dio smrtnih slučajeva uzrokovan je slučajnim gušenjem, odnosno nepažnjom roditelja koji dijete nisu stavili u siguran krevetić, bez velikih dekica, plišanih igračka, jastuka...
3. ADHD
Prema jednom istraživanju s Harvarda, u pojedinim dijelovima Amerike svojedobno se osjetila prava "pošast ADHD-a", jer se odjednom svaki sindrom dječje nezrelosti pokušavao staviti u okvire dijagnoze hiperaktivnosti, no stručnjaci su ipak izračunali da bi tu dijagnozu trebalo imati maksimalno 5 posto djece. Dakle, puno manje nego što se misli.
4. Strah kojeg se morate bojati:
Uz ova tri navedena koja roditeljima diljem svijeta stvaraju paniku u glavi, ima jedan strah koji očito ne mori mnoge, a trebao bi, a to je panika vezana uz količinu vremena provedenog pred ekranima.
"Da", kažu stručnjaci i psiholozi: "Toga se trebate bojati više od ičega".
Vrijeme koje djeca provode pred ekranima nisu samo potraćeni sati koje su im ukrali vrijeme za pravu igru. Ono odmalena negativno utječe na djecu koja vrlo brzo počinju pokazivati znakove ovisnosti (samo to žele), što ne utječe samo na njihov razvoj ili socijalizaciju. Dokazano je da velika količina vremena pred obožavanim napravama mijenja njihove hormone, utječe na zaostajanje u govoru, kasnije vode do tinejdžerskih kriza, pogoršanja mentalnog stanja djeteta, a o fizičkim rizicima da i ne govorimo.
Uz toliko loših simptoma i tolikog broja djece s "dijagnozom ovisnosti", upravo su ekrani i tehnologija danas prepoznati kao najveća prijetnja dječjoj sigurnosti.
"I zato se toga trebate stvarno bojati", poručuju stručnjaci.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati