Foto: Shutterstock

MOŽDA niste znali, ali kao i mnogi životni procesi i dojenje prolazi krizna razdoblja. Korisno je ako znate da ona postoje što vam omogućuje da se informirate i na vrijeme se pripremite kako biste ih što lakše prebrodili te uspješno dojili.

Uz razdoblja uspješnog dojenja javljaju se i krizna razdoblja u dojenju koja se događaju u očekivanim fazama dojenja i napredovanja novorođenčeta. Ako znate da su krizna razdoblja u dojenju normalna, ako znate kad bi se mogla javiti i naučite ih prepoznavati te ako tada potražite pomoć, vaše se dojenje neće morati nepotrebno završiti prije vremena.

1. Trudnoća

Neke žene i prije trudnoće razmišljaju o budućem dojenju kao načinu kako žele jednoga dana hraniti svoje dijete. Ako žena o tome nije razmišljala prije, u trudnoći će zasigurno odlučiti hoće li ili neće dojiti. Trudnoća je dobro vrijeme da se majka obavijesti o prednostima dojenja, informira se o dojenju, čita prigodnu literaturu, izgradi pozitivan odnos prema dojenju i pripremi se na njega.

Tko vam može pomoći?

- tečajevi za trudnice
- grupe za potporu dojenju
- patronažna sestra
- iskusne majke koje su dojile ili doje
- literatura o majčinstvu
- trudnica

2. Prviha 24 sata nakon porođaja

To je ključno vrijeme za dojenje. Najbolje rješenje za preživljavanje ovog kriznog razdoblja jest da majka doji dijete još u rađaonici odmah nakon porođaja. Za dojenje je iznimno važan prvi kontakt “koža o kožu” koji će djetetu omogućiti da omiriši majku, da sisanjem stimulira prsa na proizvodnju mlijeka te dobije kolostrum, iznimno važno prvo mlijeko prepuno imuniteta. Dojenje odmah nakon rođenja nije uvijek moguće ostvariti, no važno je onda da se dogodi što prije neposredno nakon porođaja. Odgađanje dojenja, odvajanje djeteta od majke i hranjenje na bočicu upliće se u ritam dojenja. Ne stavlja li se dijete na prsa redovito u tim prvim satima i danima moguće su dvije situacije: prsa ne dobivaju dovoljno poticaja za stvaranje mlijeka ili se ne prazne ona prsa koja su već sama počela proizvoditi mlijeko i imaju ga u obilju. Prva prsa daju sve manje mlijeka, a druga prsa nakupljaju mlijeko što može izazvati zastoje mlijeka te bolne upale.

Tko vam može pomoći?

Pitajte sestre u rodilištu kako postaviti dijete na prsa da ono dobro zahvati dojku i ne ošteti bradavice. Izrazito je važno da u tim trenucima majka dobije savjet i pomoć jer će se u slučaju bolova i plača djeteta obeshrabriti i zaključiti kako njezina prsa nisu sposobna za dojenje, da joj ne valja mlijeko i da previše bole da bi ona dojila.

3. Djetetova dob: 1 - 2 tjedna

Ovo je razdoblje kad su majka i dijete već stigli kući iz rodilišta i pokušavaju se uskladiti u dojenju i životnom ritmu. Sada majke obično osjete strah zbog nedovoljne količine mlijeka u prsima, a nerijetko su bradavice nadražene, osjetljive i bolne, što dodatno može prevagnuti protiv dojenja. Nema li potporu patronažne sestre i obitelji, majka bi mogla odlučiti prestati dojiti.

Tko vam može pomoći?

Kod bolnih dojki i oštećenja bradavica (ragada) koje su sada najprisutniji problem često je razlog nepravilno stavljanje djeteta na prsa. Zato bi majci i novorođenčetu u prva dva dana nakon dolaska kući trebala pomoći patronažna sestra. Ona može savjetovati majku kako dojiti i upozoriti na pogreške kod dojenja po rasporedu, educirati majku o njezi prsa i bradavica, pokazati povoljnije položaje za dojenje te utješiti majku koja se ne snalazi ili je zbog svega psihički uznemirena. Kad patronažna dođe u posjet, pokušajte doznati što više informacija te je pitajte o radu grupe za potporu dojenju. Savjetujte se i s prijateljicama koje imaju iskustva s dojenjem.

4. Djetetova dob: 6 - 8 tjedana

Sada ste se i vi i dijete polako udomaćili kod kuće i sve sjeda na svoje mjesto. Dijete je lijepo napredovalo i dojenje je počelo funkcionirati, no nekako vam se posljednjih dana čini da je uznemireno i gladno te na prsima plače i negoduje. Svaka će majka u toj situaciji pomisliti da nema dovoljno mlijeka.

Što vam može pomoći?

Dijete u ovom razdoblju prolazi fazu intenzivnog rasta i zbog toga treba više mlijeka. Količine mlijeka koje su majčina prsa do sada davala više nisu dovoljne pa dijete plačem i uznemirenošću pokazuje majci da treba češće sisati. Češćim podojima prsa će se vrlo brzo prilagodili djetetovim novim potrebama i početi stvarati veće količine mlijeka.

Ova je kriza posebno znakovita jer se mnoge majke upravo u ovoj situaciji preplaše i za svaki slučaj pripreme djetetu i bočicu. Pokušajte to izbjeći jer time prekidate uzročno-posljedičnu vezu između čestog sisanja i poticanja prsa. Prsa tako ne povećavaju količinu mlijeka u skladu s djetetovim potrebama, a dijete sve radije prihvaća bočicu. Tu dojenje nepotrebno gubi bitku. Zato treba uvijek prvo pokušati češće dojiti, a tek zatim, ako se i nakon 48 sati dijete ne može zadovoljiti na prsima, pomoći si umjetnim mlijekom.

5. Djetetova dob: 4 - 6 mjeseci

U ovom razdoblju djeca počinju s dohranom kašicama. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije s dohranom bi trebalo pričekati do 6. mjeseca, no ni to ne treba uzimati zdravo za gotovo. Radi se o okviru unutar kojeg majka treba promatrati pojedinačne potrebe svojega djeteta i prema tome početi s kašicama. Obično velika djeca zbog većih kalorijskih potreba ranije traže dohranu. Ako dijete dobro napreduje, dobar je okvir 5. mjesec, prije kojeg treba isključivo dojiti.

Što vam može pomoći?

Uvođenje dohrane nikako ne znači da majka treba prestati dojiti. Dapače, mlijeko i nadalje mora biti glavni izvor hrane. U ovom vam razdoblju grupa za potporu dojenju može biti velika potpora, posebice u savjetima koje namirnice pripremati, kako ih pripremati, kojim ih redoslijedom ponuditi i kako uz dohranu uspješno nastaviti dojiti.

6. Djetetova dob: 12 mjeseci

Obično majke koje su zaposlene odluče dojiti do prve godine kada se vraćaju na posao. Na sreću, sada dijete kalorijske potrebe zadovoljava raznolikom prehranom pa dojenje više nije presudan izvor hrane. Ono je sada u prvome redu utjeha i potreba za bliskošću s majkom koja je odjednom većinu dana odsutna.

Što napraviti?

Ako dijete pokazuje snažnu želju za dojenjem, zadržite jutarnji i večernji podoj koji će mu pomoći da prebrodi prijelaznu fazu odvajanja. Mali trik kako ćete znati je li dijete spremno za polagan prestanak dojenja: ako na traženje prsa djetetu uspijete nečim drugim odvući pozornost, a ono se ne sjeti ponovno ih tražiti, to znači da je spremno i prsa mu više nisu toliko važna kao utjeha.

Izvor: Roditelji.hr