TEŠKO je ne zabrinuti se kada beba nakon dobrog podoja ili obroka iz bočice izbaci dio mlijeka. Roditelji se pritom često pitaju je li uopće zadržala dovoljno hrane koju je upravo pojela. Dobra je vijest da bljuckanje najčešće izgleda obilnije nego što doista jest. Većina beba koje bljuckaju i dalje se normalno hrani i dobiva na težini.

Prije svega, važno je zapamtiti jedno sigurnosno pravilo: bebu uvijek stavljajte spavati na leđa, čak i ako često bljucka, piše Today's Parent.

Što je normalno, a što nije?

Bljuckanje je obično mala količina mlijeka koja se lako vrati iz usta nakon hranjenja, često zajedno s podrigivanjem. Razlikuje se od povraćanja, koje je snažnije i uključuje stezanje mišića želuca kako bi se njegov sadržaj izbacio. Bljuckanje je iznimno često kod zdravih dojenčadi i najčešće nije razlog za zabrinutost.

Probavni sustav beba još se razvija. Mišić na donjem dijelu jednjaka, koji pomaže zadržati mlijeko i hranu u želucu, još nije potpuno sazrio pa se sadržaj želuca lakše vraća prema ustima. Meredith Briglio, savjetnica za dojenje iz Toronta, ističe da je važno pratiti kako se beba ponaša tijekom i nakon bljuckanja, čak i kada ono izgleda dramatično.

"Ako beba dobro dobiva na težini, ne uzrujava se i ne plače tijekom bljuckanja te mlijeko ne izbacuje snažno, u mlazu, uglavnom je riječ o normalnoj pojavi", objašnjava. 

Zašto bebe toliko često bljuckaju?

Postoji nekoliko čestih razloga zbog kojih se mlijeko vraća nakon hranjenja. Nekada beba pojede preveliku količinu mlijeka ili jede prebrzo ili tijekom dojenja ili hranjenja na bočicu proguta previše zraka.

Ako majka ima snažan refleks otpuštanja mlijeka, prekomjernu količinu mlijeka ili beba nepravilno prihvaća dojku, također može doći do bljuckanja, kao i ako se beba previše pomiče neposredno nakon hranjenja.

U nekim slučajevima uzrok može biti osjetljivost na mliječne proteine, osobito ako se uz bljuckanje pojavljuju i drugi simptomi, poput krvi u stolici, ekcema ili dugotrajne razdražljivosti.

Što ako beba bljucka tijekom dojenja?

Bebe koje tijekom hranjenja progutaju više zraka obično češće bljuckaju, objašnjava Briglio. To se može dogoditi ako beba nepravilno prihvaća dojku ili ako se zbog izdajanja kod majke stvorila veća količina mlijeka nego što je bebi potrebna.

Ako majka ima snažan refleks otpuštanja mlijeka, Briglio predlaže jednostavnu promjenu položaja. Bebinu glavu trebalo bi lagano nagnuti unatrag kako brada ne bi bila priljubljena uz prsa. Prema njezinu iskustvu, bebama takav položaj može znatno olakšati hranjenje kada mlijeko istječe prebrzo.

Na što pripaziti kod hranjenja na bočicu?

Kod hranjenja na bočicu važni su brzina protoka mlijeka i količina koju beba popije, kaže Briglio. Pritom ističe istraživanja koja pokazuju da bebama koje piju majčino mlijeko često trebaju manje količine nego bebama iste dobi koje se hrane adaptiranim mlijekom.

Važan je i način hranjenja. Umjesto da beba brzo popije cijelu bočicu, preporučuje se takozvano kontrolirano hranjenje na bočicu, uz sporiji protok mlijeka i češće stanke.

"Ako bebu hranite u uspravnijem položaju i pritom kontrolirate tempo, umjesto da joj omogućite da mlijeko brzo istječe, to može napraviti veliku razliku", objašnjava ona.

Što možete pokušati kod kuće?

Ako beba često bljucka, nekoliko jednostavnih promjena u načinu hranjenja može pomoći. Ponudite manje količine mlijeka, ali češće, te omogućite bebi da podrigne tijekom hranjenja i nakon njega.

Ako bebu hranite na bočicu, pokušajte s kontroliranim hranjenjem i sisačem sa sporijim protokom. Hranjenje bi trebalo trajati otprilike 15 do 30 minuta, a ne samo pet ili deset minuta. Ako dojite, provjerite prihvaća li beba pravilno dojku i posavjetujte se o načinima ublažavanja snažnog refleksa otpuštanja mlijeka.

Izbjegavajte intenzivno ljuljanje, poskakivanje i nagle pokrete neposredno nakon hranjenja. Nekoliko dana zapisujte kada i koliko beba jede te kada bljucka kako biste lakše uočili moguće obrasce.

Roditelji često čuju savjet da bebu nakon svakog hranjenja treba držati u uspravnom položaju 30 minuta. Međutim, Briglio smatra da taj savjet ne treba primjenjivati bez razmišljanja. Takav je zahtjev naporan za roditelje, osobito tijekom noćnih hranjenja, a istraživanja ne potvrđuju da većini beba donosi značajnu korist.

Kada se treba obratiti liječniku?

Iako je bljuckanje najčešće bezazleno, postoje simptomi zbog kojih je potrebno javiti se liječniku. Obratite pozornost na sljedeće znakove - ako beba ne dobiva dovoljno na težini, odbija hranjenje ili ima manje mokrih pelena nego inače ili pokazuje druge znakove dehidracije. Ako povraća snažno, u mlazu te ako je povraćeni sadržaj je zelene ili žute boje.

Ako beba otežano diše, piskutavo diše ili kronično kašlje, pokazuje očite znakove boli tijekom hranjenja te ako se bljuckanje s vremenom pojačava umjesto da se smanjuje. Prema riječima Briglio, beba koja normalno bljucka uglavnom na to ne reagira posebno. Mlijeko se vrati, a ona nastavi kao da se ništa nije dogodilo.

S druge strane, ako beba redovito plače tijekom bljuckanja, izvija leđa, pokazuje da joj je neugodno ili mlijeko izbacuje izrazito snažno, to su znakovi koje treba spomenuti liječniku. Posebno je važno reagirati ako beba uz takve simptome sporije dobiva na težini.